Vinski ljetni dan iz sata u sat

Ljetnih vina, laganih, osvježavajućih, blago aromatičnih i s više kiselina u Hrvatskoj gotovo da i nema, pa nije lako preporučiti u kojim vinima u Hrvatskoj uživati tijekom vrućih sunčanih dana. Zanimljiv je i izbor različitih vina za različito doba dana. Čaša vina svakog sata mnogima će biti previše pa, iako je priča ispričana kroz jedan dan, može se rastegnuti na cijeli odmor i svaki dan uživati u drugom vinu primijenom tome satu.

Jutro treba svakako uljepšati pjenušavim vinom. Jedna čaša ‘otvara’ raspoloženje, jača i kriježi žive, uzburkava maštu i razvija dosjetljivost, rekao je Winston Churchill o pjenušcu i odmah dodao da cijela boca pjenušca proizvodi savršene efekte. Zato neki proizvođači pjenušava vina i prodaju u bočicama od 0,2 litre primjerene jednom čovjeku, a dosta njih i boce od 0,375 litara za par. Takve bočice pjenušaca kod nas nudi Freixenet, čiji je Cordon Negro Brut pjenušac sa sigurno najboljim omjerom kvalitete i cijene, pa će i čaša njihova pjenušca biti izvršno otvaranje zamišljenoga idealnog vinskog dana. Ako se oko devet sati razbudimo ‘mjehuricima’, časom laganoga slatkog i mirisavog vina bit će lijepo popratiti lagani doručak, primjerice s pekmezom od smokava. Uz tako zasludenu krišku kruha, fritulu ili palačinku, oko 10 sati će odgovarati čaša bijelog muškata koji istarska obitelj Sinković puni pod imenom Vino prijateljstva ili crvenog muškata koji Laguna prodaje kao Muškat ružu.

Već u 11, uz breskvu, marelicu ili dinju dobro će pristajati čaša svježeg i cvjetnog sauvignonaka, primjerice, radi Vinarija Daruvar, ili zelinska obitelj Puhelek-Pure. Podne se može obilježiti čašom ružičastog vina. Kod nas je izbor rosea slab, a rijetko takvo šire dostupno lagano vino od crnoga grožda je Benkovački rose napravljen od sorte grenache. Oko 13 sati aperitiv prije laganoga ljetnog ručka može biti neka lagana graševina. Prvi će izbor biti suhe graševine iz kutjevačke Zlatne doline, ali više nimalo za njima ne zaostaju baranjske, ali ni Križevačka graševina, primjerice.

Uz ručak, posebice ako je to lešo riba, odlično će u 14 pristajati rajnski rizling Velimira Koraka, a sat vremena kasnije, uz sladoled, pokoja izborna berba bobica iz Međimurja ili Slavonije. Tijekom priprema za poslijepodnevno kuhanje, oko 16 sati bit će lijepo popiti čašu mlade malvazije, primjerice one obitelji Benvenuti iz okolice Motovuna, koja je bila i najbolje ocijenjena na ovogodišnjoj Vinistri. Na plaži, između dva skoka u more, bit će griješnog ne raspadati se žlahtinom, posebice ako se odmor provodi na Kvarneru, a za skupljanje snage prije odlaska s plaže, oko 18 sati, pristajat će i ružičasta ili maraština. Već u 19 sati neki će hladni traminac svojim bogatim aromama dobro ‘zatvoriti’ poslijepodne.

Večer, iako je u 20 sati još dan, može početi nekim također mirisima bogatim sauvignonom, ali ovaj put ne svježim i cvjetnim, nego močnijim, kakve radi Vlado Krauthaker, primjerice. Bit će to i dobar ulaz u večeru koja će, ako u 21 sat počne s ribom s gradela, tražiti dobar pošip, a kad se nastavi s mesom, oko 22 sata će odgovarati i močni sivi pinot poput Enjingijevoj ili, zašto ne, i Enjingijevoj Venje, koje je u svijetu najbolje ocijenjeno hrvatsko vino. Razgovor nakon večere bit će zabavniji uz čašu Santa Lucije, jedne od najboljih ozbiljnih i odležanih hrvatskih malvazija majstora Gianfranca Kozlovića, ili nekog chardonnaya proizvedenog tehnologijom odležavanja na kvascima koji uglavnom nose oznaku ‘sur lie’.

A s obzirom na to da je i Napoleon Buonaparte rekao da nakon pobjede pije šampanjac da proslavi, a nakon poraza da se razveseli, i ljetni se dan može u ponoć završiti kao što je počeo. Ovaj puta sa suhim bijelim pjenušcem Tomac Classic, trenutačno jednim od najozbiljnijih hrvatskih vina prekrasnoga ‘putrastog’ okusa i lijepoga pravilnog i dugotrajnog perlanja. Lijepa kapljica prije sna bila bi i Tomčev Rose pjenušac, posebice na nekoj terasi uz svječu, ali njega je mnogo teže nabaviti.

Uglavnom visokoalkoholna hrvatska ponajbolja crvena vina rijetko će kome odgovarati za ljetnih vrućina. Posebice zbog toga što pravi užitak pružaju na 17 ili 18 stupnjeva, a ako se rashladne, za tvaraju inače bogate arome. Najhrabriji će lako pronaći vrhunske plavce s Pelješca, Hvara ili Brača, a teže dobre crne pinote poput višestruko nagrađivanog od Drage Režeka ili izvanrednog cabernet sauvignon Davora Zdjelarevića, koji se prodaje pod etiketom CS reserve.