Makropokazatelji

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna neto plaća je mjesično neto plaća u pravnim osobama bila 4.875 kuna. Na mjesečnoj razini zabilježen je očekivano nešto veći rast neto plaća, a slična kretanja zabilježena su i tijekom prijašnjih nekoliko godina, što je uglavnom posljedica isplata regresa prije godišnjih odmora. Tako je u usporedbi s travnjem ove godine prosječna neto plaća veća 125 kuna, odnosno 2,6%. U usporedbi s lanjskim svibnjem bilježimo povećanje od 189 kuna. U relativnim iznosima godišnji je rast bio četiri posto, što je određeno usporavanjem u odnosu na dosadašnji dio godine. Promatrajući prvih pet ovogodišnjih mjeseci, prosječna neto plaća isplaćena u pravnim osobama bila je 4.760 kuna. U odnosu na isto razdoblje 2006. prosječna je neto plaća povećana 231 kuna, odnosno 5,1%. Tijekom promatranog mjeseca prosječna je bruto plaća bila 7.102 kune. U usporedbi s ovogodišnjim travnjem zabilježeno je povećanje bruto plaća od 201 kuna, a u usporedbi sa svibnjem prošle godine veće su 322 kune. Godišnji rast bruto plaća bio je 4,7% – tako je nastavljen trend njihovog snažnijeg rasta od povećanja neto plaća. U prvih je pet mjeseci prosječna bruto plaća bila 6.913 kuna. U usporedbi s istim lanjskim razdobljem bilježimo rast od 6%.

Ukupni javni dug RH, koji uključuje unutarnji i inozemni dug središnje države, izvanproračunskih fondova, lokalne države te izdanih državnih jamstava, potkraj travnja ove godine bio je 118,46 milijardi kuna. Ako tom iznosu pridodamo i dug HBOR-a, promatrani je dug 126 milijardi kuna. U usporedbi s krajem prvoga tromjesečja ove godine dug je smanjen za više od 430 milijuna kuna. Međutim, u usporedbi s istim lanjskim razdobljem povećao se više od 5,5 milijardi kuna. Istodobno, relativni godišnji rast bio je 4,6% i zbog snažnijeg nominalnog rasta BDP-a očekujemo i smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u. U strukturi javnog duga i dalje je najvažniji dug središnje države, koji je bio 87,91 milijardu kuna. U usporedbi s krajem ožujka smanjen je za 380 milijuna kuna, i to zbog smanjenja inozemnog dijela duga države. Na godišnjoj razini zabilježili smo povećanje zaduženja od 1,21 milijardu kuna uz već uobičajene promjene u strukturi. Tako je u odnosu na prošlogodišnji travanj inozemni dio duga države smanjen oko milijardu kuna, a unutarnji se dug istodobno povećao 2,2 milijarde kuna.

Na kraju prošlog tjedna kuna oslabjela i do 7,320 kuna za euro. Početkom prošlog tjedna tečaj EUR/HRK držao se na razini od 7,287 do 7,290 HRK za jedan euro. Sredinu tjedna karakterizirala je povećana ponuda za jedinstvenom europskom valutom na domaćem deviznom tržištu. Srijeda je tako počela trgovanjem na otprilike 7,285, ali zbog povećane potražnje i smanjenja ponude devizna posljednjih dana tečaj se vrlo lako našao iznad 7,290 HRK za jedan euro s maksimumom od 7,295. Petak je na domaćem deviznom tržištu donio volatilnost. Trgovanje je počelo nešto iznad 7,290 kuna za euro i vrlo se brzo probila psihološka razina od 7,300 kuna. Međutim, tečaju EUR/HRK tu nije bio kraj. Povećanje vrijednosti jedinstvene europske valute nastavilo se do maksimalnih 7,320 kuna za euro. Glavni su promet, koji je bio natprosječno visok, generirali institucionalni investitori.

Petak je na svjetskim deviznim tržištima donio jačanje dolara u odnosu na jedinstvenu europsku valutu. Nakon što je dnevno trgovanje počelo na razinama od oko 1,375 dolara za euro, relativno snažni aprecijacijski pritisci vratili su tržišni tečaj na razinu ispod 1,3650. Pozitivan utjecaj na kretanje vrijednosti američke valute došao je i s objavom BDP-a za drugo tromjesečje, čiji je rast bio iznad očekivanog (3,4% u odnosu na isto lanjsko tromjesečje). Međutim, nastavak jačanja dolara može biti ograničen spekulacijama da će ovotjedna objava osobne potrošnje pokazati usporavanje, što bi moglo utjecati na FED-ovu odluku o (smanjenju) referentnog kamatnjaka.