Je li poslodavac kojemu je radni tjedan raspoređen u pet radnih dana obvezan radnicima isplatiti naknadu plaće za godišnji odmor i za neradne subote koje se računaju u dane godišnjeg odmora? Ako je radni tjedan raspoređen u pet radnih dana i subote se ubrajaju u dane godišnjeg odmora, osim ako je drukčije određeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu. Riječ je o zakonskoj odredbi i samo kad bi drugim izvorom radnog prava bilo drukčije određeno, subote se ne bi uračunavale u trajanje godišnjeg odmora.
No, to ne znači automatizmom da se te subote plaćaju. Radnik za vrijeme godišnjeg odmora ima pravo na naknadu plaće. Temeljno je pravilo da se naknada plaće ostvaruje za dane kada radnik iz opravdanih razloga ne radi, a radio bi da se ne koristi nekim drugim pravom. Tako npr. u slučajevima kada blagdan pada u subotu ili nedjelju, većina zaposlenih ne ostvaruje pravo na naknadu plaće za dane blagdana jer i inače, da u te dane nije blagdan, ne bi ostvarili pravo na plaću. Naknadom plaće se nadoknađuje izgubljena zarada radniku koji umjesto da radi, koristi neko drugo zakonom zasnovano pravo.
Dakle, čak i kad se inače neradne subote ubrajaju u dane godišnjeg odmora, radnici nemaju pravo na naknadu plaće za te dane. U protivnom se javlja problem iskazivanje broja sati (proizlazi da postoje prekovremeni sati) i ekonomski nelogična situacija da se za dane godišnjeg odmora ostvari veća plaća (naknada plaće) nego što bi se ostvarila plaća za obavljeni rad da je radnik u tom razdoblju radio. Naknadom plaće samo se nadoknađuje zbog godišnjeg odmora neostvarena plaća za obavljeni rad, ali nije smisao da se ostvari veće pravo nego što bi radnik imao da je u tom razdoblju radio.
Može li poslodavac u slučaju otkaza ugovora o radu invalidu rada s 30-postotnim tjelesnim oštećenjem isplatiti neoporezivu otpremninu u visini 8.000 kuna za svaku godinu rada kod poslodavca? Pravo na dvostruku, povoljniju otpremninu u odnosu na ostale radnike ima radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili koji je obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon završetka liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad. Dakle, pravo na povoljniji iznos otpremnine nemaju svi invalidi niti osobe s tjelesnim oštećenjem kojima poslodavac otkazuje ugovor o radu. Da bi radnik imao pravo na povoljniju, dvostruku otpremninu, moraju kumulativno biti ispunjeni sljedeći uvjeti: da je invalidnost radnika kojemu se otkazuje ugovor o radu posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti i da tom radniku nije neposredno nakon liječenja i oporavka osigurano odgovarajuće radno mjesto (npr. zato što poslodavac nema takvo radno mjesto), pa mu se otkazuje ugovor o radu.