Investicijski fondovi

Zahvaljujući pozitivno intoniranim novinskim napisima koji već mjesecima kruže pojedinim novinama, ali i predstojećem IPO-u, dionica Ingre u prošlosti je tijekom porasla na povijesno najvišu razinu od 44 i pol tisuća kuna. Pritom je tjedni promet dionicama Ingre iznosio gotovo 17 milijuna kuna. Iako je Ingra u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila uistinu dobre poslovne rezultate, čini se da je s obzirom na predstojeći IPO njezina trenutačna cijena ipak previsoka, usprkos povoljnim očekivanjima u pogledu daljnjeg rasta prihoda kompanije.

U prošlosti se tjedno mnogo trgovalo i dionicama Atlantske plovidbe kojima je cijena zahvaljujući dobrim poslovnim rezultatima također dosegla povijesno najviše vrijednosti odnosno razinu od čak 2.500 kuna. Povoljan vjetar u leda Atlantskoj i dalje daje visoke vrijednosti BDI indeksa, kao i značajno proširenje flote koja kompaniju očekuje tijekom ove i sljedeće poslovne godine.

Prilično razočaravajuće polugodišnje rezultate objavila je Podravka. Naime, neto dobit Grupe Podravka u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 22,15 milijuna kuna, što je 45% manje nego u istom razdoblju lani. U konsolidiranom izvješću o rezultatima poslovanja za prvih šest mjeseci ove godine stoji da su ukupni prihodi Grupe iznosili nešto manje od 1,6 milijardi kuna te su smanjeni 6,5% u odnosu na isto razdoblje lani. Ukupni rashodi zabilježili su pad od 5,8%, na 1,56 milijardi kuna. Prihodi od prodaje Grupe iznosili su pak 1,58 milijardi kuna, što je pad od 5% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok su se operativni troškovi Grupe istodobno smanjili 6%, na iznos od 1,53 milijardi kuna. U segmentu poslovanja Prehrane i pića na domaćem je tržištu prodaja povećana 3%, dok je na inozemnom tržištu, zbog prestanka distribucije Nestléovih proizvoda, smanjena čak 14%. To je i rezultiralo ukupnim padom prodaje u tom segmentu za 6%, dok je pad u segmentu trgovačke robe bio mnogo veći, a iznosio je 43%, i to prije svega kao posljedica 83%-tnog smanjenja prodaje na inozemnim tržištima.

Jedan od većih prošlotjednih gubitnika, s padom cijene od 11,73%, bila je dionica Uljanika. Pritom je dionicom ostvaren tjedni promet od 432,8 tisuća kuna. Prema konsolidiranim poslovnim rezultatima, Uljanik je u šest mjeseci ove godine ostvario gubitak od 150,5 milijuna kuna, dok je u isto vrijeme lani Grupa ostvarila dobit koja je iznosila 42,26 milijuna kuna. U svom komentaru, Uprava je navela i da je ostvareni gubitak posljedica konstantnog pada tečaja američkoga dolara od datuma ugovaranja broda do datuma njege isporuke, kao i višestrukog povećanja cijena uvoznih komponenti i sirovina poput čelika, koji je inače najznačajniji input u proizvodnji brodova.

Protekli je tjedan na Zagrebačkoj burzi prošao u znaku daljnjeg jačanja cijena, i to uglavnom likvidnih dionica. Tome u prilog svjedoči i pozitivno kretanje indeksa Crobex, koji je u prethodnome tjednu ojačao za 0,51%, a tjedan je završio na razini od 5.018,72 bodova. S druge strane, obveznički je indeks Crobisa ponovno doživio lagano korekciju (-0,41%). Naime, njegova je vrijednost na tjednoj razini pala za 0,41%, pa je Crobis kraj prošloga tjedna dočekao na razini od 98,8211 bodova.

Prošlog je tjedna dubrovačka Atlantska plovidba objavila dobre polugodišnje poslovne rezultate. Tako su konsolidirani poslovni prihodi društva, u usporedbi s istim razdobljem 2006. godine, porasli 26,55% na iznos od 588,71 milijuna kuna, dok su poslovni rashodi rasli sporije (+3,9%), što se pozitivno odrazilo na povećanje polugodišnje operativne dobiti kompanije. Naime, ona je za prvi put mjesec ove godine iznosila gotovo 130 milijuna kuna, a lančni znatno manje, 23,67 milijuna kuna. Skokovit je rast zabilježen i na poziciji polugodišnje neto dobiti, koja je povećana s prošlogodišnjih 14,92 na 100,25 milijuna kuna, odnosno 71,8 kuna po dionici.

Najveći rast Atlantska je plovidba zabilježila u segmentu zračnog prijevoza, čiji su prihodi povećani 31,3%, dok je u segmentu pomorstva ostvaren rast prihoda od prodaje od 20,5%. S druge strane, najveći je rast troškova ostvaren u segmentu zračnog prijevoza (+20,9%). Bez sumnje, najvažniji izvor prihoda i najprofitabilniji segment kompanije i dalje je pomorski prijevoz rasutih tereta. No, u tom segmentu poslovanja Atlantska plovidba, barem sudeći prema polugodišnjim rezultatima poslovanja, i nadalje zaostaje za vodećim svjetskim brodarima. U tom se smislu čini da Atlantska plovidba još nije do kraja iskoristila intenzivan rast vozarina na svjetskoj tržištu, a s druge strane analitičari se slažu da i dalje postoji značajan prostor za uštede u poslovanju, iako je i na tom planu menadžment kompanije ostvario znatni napredak.

Inače, još početkom ove godine menadžment Atlantske plovidbe najavio je investicijski ciklus ‘težak’ 330 milijuna dolara koji bi se trebao realizirati u drugoj polovini ove godine te u prvoj polovini sljedeće. Kompanija bi trebala investirati u svim područjima poslovanja: hotelijerstvu, aviokompaniji te temeljnoj djelatnosti – brodarstvu. Tijekom drugoga ovogodišnjeg kvartaleta Atlantska je kupila brod Konavle nosivosti 70,94 tisuće tona, dok je u isto vrijeme prodan brod Miho Pracat nosivosti 71,24 tisuće tona. Također, prodana su i dva manja broda, Doli i Barbara, nosivosti od 1,14 tisuće tona, a preuzeta je novogradnja Šipan nosivosti 1,81 tisuće tona. Inače, flota Atlantske plovidbe trenutačno broji 20 brodova. Nakon njezine obnove, Atlantska plovidba planira uz deset novih brodova prodati još četiri stara broda, čime će prvi put u povijesti flota prijeći granicu od milijun tona nosivosti. Prema procjeni menadžmenta kompanije, već tijekom 2008. godine Atlantska bi plovidba mogla kupiti i dva nova aviona, za svoju avio-prijevozničku tvrtku.

Hrvatska znatno zaostaje za drugim tranzicijskim zemljama po broju fondova rizičnoga kapitala (venture capital), broju ulaganja i veličini investiranja, a ni među postojećim europskim fondovima nije prepoznata kao tržište s potencijalom razvoja te industrije. Naime, prema podacima European Venture Capital Associationa, na tržištu Istočne Europe u posljednje je dvije godine zaključeno 130 investicijskih transakcija rizičnoga kapitala, od toga najviše u Poljskoj (25), Mađarskoj (24), Rusiji (19) i Češkoj (19). Investitori smatraju da je za perspektivu razvoja investiranja rizičnoga kapitala od presudne važnosti veličina samog tržišta i članstvo neke zemlje u EU. Također, istraživanje provedeno među 42 tehnološke tvrtke koje posluju u Hrvatskoj pokazalo je kako poduzetnici nisu dovoljno educirani te da ne prepoznaju potencijale financiranja rizičnim kapitalom, naime, čak 60% ispitanika izjavilo je da nema interesa za prikupljanje kapitala pomoću fondova rizičnog kapitala. Najvažniji razlog nepostojanja interesa na strani poduzetnika jest strah od utjecaja investitora na poslovnu politiku poduzeća, a većina ih smatra da im takav oblik financiranja nije nužan za daljnji razvoj poslovanja.

U tom je smislu postao upitan i program razvoja industrije rizičnoga kapitala, koji je Vlada ambiciozno pokrenula u sklopu projekta VENCRO pri Poslovno-inovacijskom centru (BICRO).