Makropokazatelji

Lipanski podaci o robnoj razmjeni donijeli su oporavak robnog izvoza. Naime, uz godišnju stopu rasta od 17,6% robnog izvoza, izvoz dosegao 758 milijuna eura, dok je u istom mjesecu u Hrvatsku uvezeno roba u vrijednosti od 1,55 milijardi eura. Izražen u kunskim iznosima, izvoz je rastao po stopi od 19%, a uvoz 2%.

Pokrivenost uvoza izvozom u lipnju je iznosila 49% (što je za gotovo pet postotnih bodova više od svibnja, ali i nešto više od prosjeka u cijeloj 2006.). Navedena kretanja generirala su deficit u robnoj razmjeni veći od 788 milijuna eura, što predstavlja pad od 11,4% u usporedbi s istim mjesecom 2006. godine. Tako je prvi put nakon lipnja 2006. godine kao posljedica znatno većeg rasta izvoza od uvoza na godišnjoj razini smanjen manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom.

Međutim, promatrajući prvi šest mjeseci, deficit robne razmjene ipak je produbljen, na nešto više od 4,88 milijardi eura (36 milijardi kuna), što predstavlja međugodišnji rast (u odnosu na isto razdoblje 2006. godine) od 9,5% ili 426 milijuna eura (odnosno izražen u kunama 3,4 milijarde kuna ili 10,3% više). Izvoz je u promatranom šestomjesečnom razdoblju zabilježio godišnji rast od 9,2% (euro iznosi), uvoz također 9,4%, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 46,6%.

U prvih šest mjeseci pad izvoza zabilježen je kod nekoliko djelatnosti prerađivačke industrije. Prilikom je najvišu godišnju stopu pada izvoza zabilježila djelatnost hrane i pića (6,4% u kunskim iznosima), čemu je najviše pridonio relativno velik pad izvoza kave, čaja, kakaa i začina (u odnosu na prvu polovicu 2006. godine kunska vrijednost tih proizvoda plasirana na inozemna tržišta pala je 47,6%), ribe i ribljih prerađevina (-30,6%) te šećera i proizvoda od šećera (-19%). Najvažnija izvozna djelatnost prerađivačke industrije, proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja), zabilježila je 2-postotni porast izvoza u promatranom razdoblju. Brodogradnja je jedna od rijetkih djelatnosti prerađivačke industrije (uz proizvodnju koksa i naftnih derivata, preradu drva i proizvodnju proizvoda od drva te proizvodnju duhanskih proizvoda) u kojoj Hrvatska ima sufit u robnoj razmjeni s inozemstvom.

Prošli je tjedan na domaćem deviznom tržištu startao s relativno visokih razina od 7,315 kuna za euro. Početkom je tjedna potražnja institucionalnih investitora bila dosta smanjena, tako da se tijekom ponedjeljka tečaj kretao u smjeru slabljenja jedinstvene europske valute. Tome je također pridonio i dobar ‘turistički’ vikend s priljevima stranih sredstava plaćanja pa je trgovanje u ponedjeljak okončano ispod razine od 7,310 kuna za euro. Slično je bilo i potkraj tjedna. Vrijednost kune na domaćem deviznom tržištu uglavnom se kretala na razinama između 7,305 do 1,315 kuna za euro. U srijedu je održana redovita repo aukcija Hrvatske narodne banke, na kojoj je znatno pala potražnja, pa se pretpostavlja da je većina banka održala obveznu pričuvu, što je utjecalo i na pad kamatnih stopa.

Posljednji dan proteklog tjedna donio je naglo i veliko slabljenje dolara spram eura. Nakon relativno mirnog trgovanja oko razine 1,37 dolara za euro, snažni deprecijacijski pritisci uzrokovani posljednjim objavama s tržišta rada spustili su tržišni tečaj EUR/USD iznad razine 1,38 dolara za euro. Snažni deprecijacijski pritisci na dolar uslijedili su nakon objave zaposlenosti, koja je unatoč snažnom rastu povjerenja potrošača i padu prosječnih tjednih zahtjeva za nezaposlene bila slabija od očekivanja. To je najmanja razina od veljače ove godine, a za posljedicu je imala i stopu nezaposlenosti od 4,6%, najvišu od rujna 2006. I posljednja objava ISM indeksa uslužne djelatnosti, koji je zabilježio pad, stvorila je dodatni pritisak na slabljenje dolara. U odnosu na japanski jen dolar je oslabio s razina iznad 119 jena za dolar na oko 117,5 jena za dolar.