Home / Edukacija i eventi / Piše: Amir Kulenović

Piše: Amir Kulenović

Dolazak ljetnih mjeseci za većinu studenata znači vrijeme za odmor i punjenje baterija. Ipak, neki od njih traže priliku da nauče nešto novo ili nadoknade propušteno. Idealan način za stjecanje dodatnih znanja i vještina su ljetne škole koje organiziraju mnoge visokoškolske ustanove u nas i u inozemstvu. Većinom internacionalnog karaktera, ljetne škole pružaju mogućnost onima koji su željni znanja da u opuštenoj atmosferi i u manjim studijskim grupama kroz predavanja i druženje s kolegama iz različitih dijelova svijeta posvete nekoliko ljetnih tjedana upravo po dručjima iz struke koja ih najviše zanimaju.

Ovakav oblik edukacije iznimno je važan i kao način druženja mladih ljudi koji omogućuje zbližavanje, multikulturalnost i potiče suradnju među zemljama.

Većina uvjeta upisa u ljetnu školu obuhvaća ispunjen formular za prijavu, preporuku barem jednog sveučilišnog profesora te pismo motivacije u kojem pristupnik objašnjava razloge prijavljivanja u ljetnu školu te svoja očekivanja. Cijene pohađanja variraju od 2 do 7 tisuća kuna ovisno o tome je li u ponudu uključena hrana ili smještaj te o broju predavača i trajanju nastave. Neke škole omogućuju polaznicima stjecanje akademskih ECTS bodova za upis u višu godinu studija.

Zagrebačka škola ekonomije i managementa organizira ovaj oblik nastave već treću godinu i namjerava pretvoriti svoju ljetnu školu u tradicionalni ljetni događaj. Program svake godine usklađuje sa željama svojih studenata, koji zasad čine većinu polaznika, tako da sami odabiru temu koju bi željeli obraditi na ljetnoj školi. Predavači su profesori sa ZŠEM-a, obvezatno uz ponekoga gosta, stranog predavača.

Tako smo prošle godine imali za teme international management i media marketing, a predavači su bili Mateo Cetinski i Maša Mazzgan – rekla je Zrinka Mustapić, koordinatorica cijelog projekta. Ove godine teme su bile leadership i international finance, a gost predavač bila je profesorica Judith Bachay sa Sveučilišta St. Thomas iz Floride.

Od 65 polaznika njih petero su bili stranci i to iz Srbije, Crne Gore i Španjolske. Škola je trajala tri tjedna i iznimno smo zadovoljni rezultatima. Nadamo se da će sljedeće godine biti još bolje – izrazila je svoje želje Mustapić.

Treća po redu Ljetna škola Ekonomskog fakulteta u Rijeci održavala se pod nazivom ‘Međunarodno okruženje i europska integracija’.

Njihov je koncept bio malo intenzivniji nego li zagrebačkih kolega, a i popis polaznika bio je više kozmopolitski s 46 studenata iz 20 zemalja, od Armenije do Meksika, od Turske na istoku do Belgije na sjeveru. Predavači su uglavnom bili gostujući profesori s drugih sveučilišta, a studenti su posjetili i mnoge tvrtke važne za Rijeku i Kvarner kao regiju poput Ine, Luke Rijeka, Dina-Petrokemije, pulskoga Uljanika te Želene lagune iz Poreča. Osim toga, da bi strane kolege upoznali s Hrvatskom, organizirani su posjeti Kastvu, Opatiji, Trsatu, otoku Krku, Nacionalnom parku Plitvička jezera, Muzeju Nikole Tesle u Smiljanu, Zagrebu, Puli, Poreču i Motovunu. Također su posjetili neke od državnih institucija – Hrvatski sabor i Hrvatsku narodnu banku. I sve to u samo dva tjedna, koliko je škola trajala!

Stekao sam dojam da je puno bolje i isplativije prijaviti se u ljetnu školu nego li uplatiti neko skupocjeno apsolventsko putovanje koje ne nudi ovakvu količinu dodatnih sadržaja od prehrane i osiguranog prijevoza – dojmovi su polaznika i suorganizatora Stjepana Paulija.

Kako bi imali priliku raditi kao pravi internacionalni timovi, polaznici su uz pomoć asistenti s fakulteta sudjelovali na sedam radionica, a na kraju škole imali su zadatak pred profesorima prezentirati ono što su naučili tijekom dvotjedne nastave i druženja.

Uz certifikat s ocjenom svaki je student dobio i šest ECTS bodova koji vrijede kao jedan položeni ispit prema pravilima Bolonjskog procesa.

Ako još niste bili na EFRI ljetnoj školi, ne znate što propuštate i obvezno se prijavite sljedeće godine. Upoznati ćete mnogo novih ljudi i super se provesti. Zajedno ćete raditi u timovima gdje ćete moći razmijeniti iskustva i znanje, i to sve za malo novca – rekao je Pauli.

Zagrebački Ekonomski fakultet također je organizirao ljetnu školu kojom je studentima koji studiraju po Bolonjskom procesu omogućeno stjecanje bodova i samim time nadoknada propuštenog tijekom akademskih godina. Iako su riječki kolege nudili intenzivniji program, interes je studenata i za ovu školu bio velik. Naime, nastava se održava na isti način kao i tijekom redovitog izvođenja, a polaznicima studiranje najesen olakšava mogućnost stjecanja dodatnih ECTS bodova. Također, uz kolegije koji su dio uobičajenog dodiplomskog studija polaznici mogu pratiti i kolegije koji se na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu izvode u sklopu Economic and business international programa (EBIP).

Sve je više domaćih fakulteta koji organiziraju ovakav oblik nastave, a svi zainteresirani poznali su da dodatne informacije potraže na internetskim stranicama fakulteta ili studentskih udrug poput e-Studenta ili StudentNeta.