Do kraja kolovoza Plinacro, državna kompanija za transport plina, objavit će prve natječaje za izvođače na gradnji druge faze magistralnih plinovoda koji će nakon što budu dovršeni povezati Dalmaciju i Liku s već sagrađenim plinovodom Pula-Karlovac. Prvi ugovori trebali bi biti potpisani u rujnu ili listopadu, tako da bi radovi na plinovodu Bosiljevo-Split trebali početi već ove godine. Posljednja cijev trebala bi biti završena 2011.
Strateški značaj projekta jest u tomu što se izgradnjom energetskih infrastrukturnih povećava sigurnost energetskog sustava i stvara manja ovisnost od izvora dobave, dobavljača, kao i od dobavnih pravaca. Dobro je da Hrvatska prije ulaska u EU sagradi što više vlastite infrastrukture prije nego što se i taj segment potpuno ne podvrgne europskoj birokraciji i energetskim gigantima.
- Novi plinovodi Hrvatskoj će donijeti nove dobavne pravce plina i čišću energiju – naglašava direktor Plinacra Branko Radošević.
Osim strateške važnosti za zemlju u cjelini, najveći infrastrukturni posao u državi nakon gradnje autoceste neodoljiva je poslovna prilika za brojne tvrtke. Bilo da žele raditi na raščišćavanju zemljišta, postavljanju i varenju cijevi, nadzoru radova ili izradi nacrta.
U Plinacru procjenjuju da će gradnja druge faze plinovoda koštati oko 443 milijuna eura. Dio novca već je osiguran prošlotjednim zajmom od 190 milijuna eura od Europske investicijske banke. Veći dio novca za gradnju novih dijelova plinovoda, 253 milijuna eura, u Plinacru planiraju osigurati od zarade, to jest od naplate za transport plina svojim cijevima.
Gotovo sve tvrtke koje su radile na gradnji prve faze plinovoda planiraju se uključiti i u drugu fazu. Mnoge razmišljaju i o udruživanju u konzorcije kako bi se lakše oduprle konkurenciji, domaćoj i stranoj, jer će natječaj za gradnju druge faze plinovoda biti međunarodni.
U gradnji prve faze plinovoda sudjelovala je i Monter strojarska izgradnja, jedna od hrvatskih tvrtki koje bilježe najveću stopu rasta prihoda u protekle dvije godine.
U gradnju plinovoda planira se uključiti i Udruga istarskih graditelja, koja objedinjuje devet tvrtki i raspolaže s 500 zaposlenika. U prvoj fazi radili su na pripremama terena na 18 kilometara dugoj dionici od Barbana do Kršana, a nositelj cijele dionice bio je austrijsko-talijanski konzorcij Habau-Ghizzoni kao jedini strani izvođač radova. Habau-Ghizzoni je gradio tri dionice, a posao je vrijedio više od 200 milijuna kuna. Unutar konzorcija Habau je bio zadužen za građevinski dio radova, dok su Talijani postavljali i varili cijevi. Član Uprave Habauove podružnice u Hrvatskoj Damir Harmina kaže da će se sigurno natjecati za poslove na gradnji novih dijelova plinovoda, ali da još ne znaju hoće li u posao ići samostalno ili ponovno s talijanskim partnerom.