Piše: Dragana Radusinović

U 21. stoljeću, koje ljudski kapital postulira kao najveću vrijednost, na velika vrata u uprave ulaze psiholozi. U hrvatskom biznisu to je još rijetko, a najviše pozicionirani su Branka Skaramuča, članica Uprave T-Mobilea, i direktor Reiffeisen Consultinga Dražen Nikolić.

I ako će poslovni svijet nerijetko na spomen njihove profesije reagirati sa zadrškom, a ponekad primijetiti da svojim zaključcima samo kompliciraju jednostavne stvari, psiholozi u kompanijama postaju struka koju je nemoguće zaobići ili preskočiti. Kako raste svijest o važnosti odjela ljudskih resursa, u koje mnogi prirodno smještaju psihologe iako je primjena njihovih znanja i vještina mnogo šira, tako raste i njihov utjecaj, što većina kompanija ipak još nije prepoznala ili, možda je bolje reći, priznala. Na studije psihologije na hrvatskim sveučilištima već godinama, pa tako i ove sezone hrli mnogo mladih srednjoškolaca, a mnogi među njima očekuju da će svoju karijeru izgraditi u kompanijama, a ne u znanosti, kliničkoj psihologiji ili pak kao profesori u srednjim školama, što je i povod za istraživanje funkcije i uloge psihologa u poslovnom sektoru.

Organizacijska psihologija, nastavak nekadašnje industrijske psihologije, smjer je koji donoske studente obučava za rad u kompanijama, dok nijedan studij psihologije ne obučava mlade psihologe za upravljanje, pa kad se sretnu s modernim poslovanjem, koje od njih traži sofisticiranu nadgradnju kvalitetnih osnova kako bi bili prvi partneri uprava kompanija ili njihovi članovi, uglavnom se izgube u kompanijskom međuprostoru između zaposlenika i rukovodioca.

Nerijetko im se događa da zaneseni svojom strukom smetnu s uma kako svi moderni menadžeri čitaju knjige, ne samo iz popularne psihologije već i iz organizacijske psihologije, te im u kompanijskoj operativi mogu biti relevantni sugovornici i mogu prepoznati česte pokušaje psihologa da se u nedostatku boljega, koristeći svoja znanja i vještine, prometnu u iz-vještini kulturološki su uvjetovani jer se volimo nadglasavati, što je očito iz mnogih televizijskih emisija – kaže Raič te objašnjava da je uloga psihologa, ako je recimo prisutan na sastancima uprave ta da moderira razgovor.

Ako sam prisutna na sastanku uprave ili menadžmenta i ako primijetim da u razgovoru netko nekoga ne sluša, rezimirat ću rečeno i re-interpretirati kako bih osigurala da druga strana čuje i razumije poruku, što je jako važno kod svakog dogovora – kaže Raič. U Pliva Grupi inače radi 15-ak psihologa.

Organizacijski psiholozi u nas, kad je riječ o korporativnom sektoru, najčešće ulaze u odjel ljudskih resursa. Bilo bi dobro kad bi tijekom studija organizacijske psihologije studenti bili izloženi praktičnom iskustvu i struci, a ne tek posredovanom zapadnom znanju. Obrazovanje organizacijskih psihologa još nije dovoljno razvijeno, a kompanijska očekivanja su velika, pa se može reći da kompanije očekuju čuda – kaže psiholog Zlatan Modrić, vlasnik agencije za traženje kadrova i upravljanje ljudskim kapitalom Kompozit.

Pogrešno je, smatra Modrić, organizacijske psihologe poistovjetiti s upravljanjem ljudskim potencijalima ako se taj odjel bavi samo selekcijskim postupcima pri zapošljavanju, jer je riječ o odjelima koji bi trebali upravljati imovinom kompanije koja se zove – ljudi. Psiholozi u mnogim kompanijama, da bi ispunili svoju svrhu, nedostaje komplementarnih poslovnih znanja, uvida i pristupa strategiji tvrtke.

Uz diplomu psihologije te vještine i znanja stečena na tom studiju organizacijski psiholog mora poznati poslovne funkcije, procese, interakcije, mora znati čitati račune dobiti i gubitak te znati upravljati financijskim procesima, jer inače ne može argumentirati da je profit po većan ulaganjem u lude. Bolje od svih drugih struka organizacijski psiholozi upoznati su sa značenjem pojmov poput stajališta, vrijednosti, radna motivacija i interes radnika, pri čemu uz studij iskustvo donosi dodanu vrijednost i s vremenom postaje presudno – kaže Modrić.

Psiholozi su u hrvatskom biznisu rijetko u upravama kompanija, pa su tako najviše pozicionirani psiholozi u hrvatskom biznisu Branka Skaramuča, članica Uprave T-Mobilea, i direktor Reiffeisen Consultinga Dražen Nikolić.

Skaramuća, najviše pozicionirana psihologinja u hrvatskom biznisu, kaže da joj je program studija psihologije bio dobra osnova za početak rada, od izuzetno dobre metodološke podloge za postavljanje i rješavanje problema do razumijevanja zakonitosti organizacijskog ponašanja i ponašanja pojedinca. Naglašava ulogu psihologa kao integratora i facilitatora u menadžmentu.

Zlatan Modrić smatra da psiholozima u mnogim kompanijama nedostaje komplementarnih poslovnih znanja multidisciplinarnim timovima te zaključuje da su otvorenost učenju i stalni razvoj tijekom karijere predvjet uspjeha u bilo kojoj struci, pa tako i u psihologiji.

Područja u kojima psiholozi daju zapaženi doprinos kao članovi tima jest ono upravljanja ljudskim resursima, odnosima s javnošću, interne komunikacije, istraživanja tržišta, upravljanja brendovima. Ne bih nikad rekla da su oni najbolji izbor za bilo koje od navedenih područja kao jedini profil stručnjaka, nego su važni igrači u multidisciplinarnim timovima. Svako od navedenih područja bilo bi nezamišljivo samo s jednim profilom koji god on bio – kaže Skaramuča, koja smatra da je prije svega kroz razvoj područja ljudskih resursa utjecaj psihologa na biznis posljednjih desetak godina u Hrvatskoj znatno porastao, a to je onda i prirodni put prema pozicioniranju u upravama.

Nikolić od znanja i vještina stečenih tijekom studija psihologije i kasnijeg usavršavanja te dijela karijere provedene na ‘klasičnim poslovima’ sportskoga, školskog i vojnog psihologa te istraživača tržišta, posebno izdvaja znanja iz područja socijalne i eksperimentalne psihologije te statistike i psihometrije, kao i vještine poput tehnika brzog čitanja, mnemotehnike i razvijanja tolerancije na frustracije, kao kompetitivne prednosti njegove struke. Nikolić smatra da su psiholozima otvorena gotovo sva radna mjesta ako su spremni svoje psihološko obrazovanje proširiti interdisciplinarnim ekonomskim i poslovnim znanjima i vještinama.

Veze između ekonomije i psihologije mnogo su čvršće i brojnije nego što to šira javnost percipira. Godine 2002. Nobelovu nagradu za ekonomiju dobila su dvojica psihologa – dr. Daniel Kahneman i posthumno njegov suradnik dr. Amos Tversky – podsjeća Nikolić te dodaje da su mnoge ključne ekonomske kategorije, poput inflacije, valutnog tečaja, kretanja cijena na burzama, profita, ekonomskog rasta, ekonomskih depresija itd., istodobno i psihološke kategorije.

Kolge ekonomisti i psiholozi koji to razumiju u pravilu su uspješniji od onih koji te notorne činjenice ignoriraju – zaključuje Nikolić.

Kompanije iz nekih novih sektora, poput IT-a, konzultantske industrije, pa i medijske nemaju nijednu vrednost imovinu od ljudi, pri čemu je presudno važna njihova radna motivacija. Ispitivanjem organizacijske klime i zadovoljstva zaposlenih bavi se konzultantska tvrtka AT Adria, specijalizirana za savjetovanje na području razvoja ljudskih resursa, čiji je direktor psiholog Zoran Sušanj.

Rezultati opsežnog projekta komparativnog istraživanja klime i zadovoljstva, u kojem je u posljednjih šest godina sudjelovalo više od 95 tisuća zaposlenih iz gotovo 300 različitih kompanija u Hrvatskoj i Sloveniji, pokazuju kako su zaposlenici svjesni da je kvalitetan rad važan, da su motivirani za rad, lojalni organizaciji u kojoj rade i da im nije svejedno kakav im je radni učinak. Nezadovoljstvo je primjetno kad je riječ o sustavu nagrade i napredovanja te komuniciranja i informiranja u kompanijama – kaže Sušanj te dodaje da upravo psiholozi, s obzirom na svoja znanja i vještine, mogu znatno pridonijeti rješavanju tih izazova.

Sušanj objašnjava da je psiholog u kompaniji nekad ponajprije bio stručnjak za specifične poslove pri odabiru i razvoju zaposlenika, dok su danas psiholozi u organizaciji sve više interni savjetnici za organizacijski razvoj koji i menadžmentu i zaposlenicima pomažu u uvodenju promjena, posebice u prilagodbi organizacijskih sustava upravljanja ljudima namijenjenih zadržavanju i razvoju zaposlenih.