Home / Tvrtke i tržišta / Poruka iz središnje banke poduzetnicima zabrinutima

Poruka iz središnje banke poduzetnicima zabrinutima

U slučaju snažnije inflacije HNB bi povukao novac s repoaukcija, pri čemu bi se likvidnost na tržištu smanjila za oko 4 do 5 milijardi kuna. To bi, međutim, dodatno ojačalo kunu i uvoz učinilo jeftinijim.

Poskupljenje kruha i mesa, ali i prema najavama još nekih prehrambenih proizvoda moglo bi uskoro utjecati na povećanje inflacije u Hrvatskoj od tri posto. Jer, uzme li se u obzir da prehrambeni proizvodi u košarici potrošačkih cijena sudjeluju s 30 posto, tada prosječno povećanje cijena od 10 posto utječe na tri postotno povećanje inflacije.

S rastom cijena prehrambenih proizvoda suočava se veliki dio europskog tržišta, koje je kao i hrvatsko zahvatila suša, što je utjecalo na rast cijene pšenice, koja se odrazila na poskupljenja. Pritom je Hrvatska dijelom uvozno ovisna o pšenici iz EU. Nepovoljni klimatski uvjeti, ali i sve veće najave oslanjanja na proizvodnju biogoriva kojima su žitarice glavna sirovina, ne ulijevaju nadu u korekciju tih cijena niti u sljedećem razdoblju.

I Hrvatska je najavila gradnju tvornice za biogorivo, zbog čega će se povećati potražnja za žitaricama, što bi već sljedeće godine mogao biti dodatni udarac na prehrambene proizvode u zemlji, smatraju analitičari. Jer neki će poljoprivrednici možda i uvidjeti bolju isplativost uzgoja kukuruza za proizvodnju biogoriva. A na taj će se način istodobno smanjiti ponuda žitarica za druge proizvodnje, primjerice kruha, brašna, stočne hrane, što bi moglo utjecati na dodatni rast cijena pekarskih proizvoda i mesa.

Proizvodnja biogoriva tek je jedan od čimbenika rasta inflacije, jer cijenu hrane u Hrvatskoj sigurno ne određuju isključivo domaći poljoprivrednici – smatra analitičar Raffaele banke Hrvoje Dolenec. Na cijenu hrane u našoj zemlji prije svega utječu uvoz i kretanje cijena u regiji.

Domaći analitičari trenutačno ne očekuju preljevanje cijena prehrambenih proizvoda na ostale proizvode na tržištu. Ekonomija je fleksibilnija i zato dovala poskupljenja ne bi trebalo doći – kaže glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaranja.

No to ne isključuje da cijene nekih proizvoda neće porasti iz drugih razloga. Jer, prema mišljenju analitičara Hypo Alpe-Adria Banke Hrvoja Stojića, vjerojatno zbog izbora nije došlo do povećanja cijena nekih proizvoda koje kontrolira država. Primjerice, zbog loših klimatskih uvjeta HEP je ove godine bio prisiljen povećati uvoz, ali to nije prelio na potrošače.

No već nakon izbora moglo bi doći do rasta cijene struje – kaže Stojić. Nadalje, kaže da je trenutačno relativni omjer intermedijarnih proizvođačkih cijena i proizvođačkih cijena potrošačkih dobara najviši u posljednje četiri godine, čime se otvara prostor za preljevanje povećanih cijena inputa na krajnjeg potrošača.

Inače, administrativno regulirane cijene imaju udjel od 24,1 posto u košarici za izračunavanje indeksa potrošačkih cijena. Još prošle godine Vlada je, primjerice utvrdila gornju cjenovnu granicu Eurosupera 95 na osam kuna, iako Inina konkurencija na domaćem tržištu zbog rasta cijene naftnih derivata cijenu toga goriva drži na višoj razini.

Analitičari su već zbog rasta cijene naftne ovogodišnju razinu inflacije predvidjeli na razinama iznad tri posto, pri toj prognozi ostaju i sada, a njezin rast u odnosu na lani izazvan je rastom cijena, ali i niskom prošlogodišnjom bazom.

U Hrvatskoj narodnoj banci prognoziraju da do kraja godine inflacija neće prijeći tri posto, a to je i zahtijevana razina unutar europske monetarne unije, koju, primjerice, ove godine prekoračuje Slovenija, upravo zbog rasta cijene prehrambenih proizvoda. Naime rast cijene pšenice na europskom tržištu utjecao je na rast cijene prehrambenih proizvoda u cijeloj Europi, ali i izvan nje, odnosno zemalja koje ovise o uvozu pšenice iz Unije.

Na europskom tržištu u posljednjih pet godina rekorde u cijeni bilježi mlijeko, čije je tržište, prema mišljenju stranih analitičara, u najvećem inflacijskom pritisku u povijesti. Raste i cijena mesa, a u posljednjih pet godina.

HNB je institucija koja vodi brigu o stabilnosti cijena. To može poduzeti samo u odnosu na proizvode čija se cijena formira putem ponude i potražnje. A kako bi se smanjila potražnja, ograničava se rast plasmana. Od prošloga mjeseca Središnja je banka postrožila mjeru o ograničenju rasta plasmana na 12 posto, pa tako banke do kraja godine mogu imati mjesečni rast kreditiranja od pola posto. To postroženje mjere već je dalo rezultate pa je rast plasmana u srpnju u odnosu na lipanj usporen 0,3 posto. A tekući rast plasmana u srpnju povećan je 8,6 posto, što je za trećinu sporije nego u istom razdoblju lani. Usporavanje plasmana utjecalo je i na sporiji rast vanjskoga duga u odnosu na isto razdoblje lani. Tako je na kraju lipnja vanjski dug bio 30,7 milijardi kuna, što je povećanje od pet posto u odnosu na početak godine. HNB je do kraja godine prognozirao vanjski dug na razini od 31,8 milijardi eura, što je i ostvarivano, a nije isključeno da bude i niži, kaže guverner HNB-a Željko Rohatinski.

Bez obzira na rast cijena prehrambenih proizvoda potražnja za njima neće pasti pa tu HNB ne može ništa poduzeti, objašnjava guverner HNB-a Željko Rohatinski. HNB može djelovati na cijene proizvoda koji se formiraju putem ponude i potražnje na tržištu. To, naime, Središnja banka već dulje radi ograničavanjem rasta plasmana. No banka ima i rješenje u slučaju da se ostvari i posve crni scenarij, da dođe do snažnog vala poskupljenja, odnosno rasta inflacije – uvjerava guverner.

Tada bi Središnja banka – objašnjava Rohatinski – ukinula redovite repoaukcije kroz koje se protrguje oko četiri do pet milijardi kuna. Na taj bi se način likvidnost na tržištu smanjila za taj iznos, pa bi i ponuda bila manja. No počela bi se potražnja za kunama, što bi izazvalo aprecijacijske pritiske na domaću valutu kao i pojedinačne uvoze. To je tek pričuvno rješenje u slučaju većih poremećaja do kojih sigurno neće doći – kaže guverner Rohatinski.

Zasad HNB obuzdava potrošnju ograničavanjem rasta plasmana poslovnih banaka, a zaoštravanje mjere o 12-postotnom rastu uvedenom prošli mjesec već je dalo rezultate. Prema podacima od srpnja, rast plasmana u odnosu na kraj prošle godine bio je 8,6 posto, što je za trećinu sporije nego lani u istom razdoblju, kada je tekući rast plasmana bio 11,7 posto. Dakle, usporavanjem rasta plasmana smanjuje se likvidnost bankarskog sustava, što utječe na nižu stopu inflacije.

Bez obzira na razne prijetnje, analitičari ipak ne vide veću opasnost cjenovnih pritisaka jer konkurencija i dalje jača, raste cijena rada, a raste i produktivnost. Cijena niskih cijena mogla bi, međutim, biti plaćena nižim rastom BDP-a.

Mudri će poduzetnici ipak u svoje poslovne i razvojne planove ubaciti i mogućnost da inflacija bude viša nego što su u posljednje vrijeme naviknuli. No daleko veća prijetnja za inflaciju u Hrvatskoj mogla bi nastupiti približavanjem članstvu u EU, kad ćemo se morati prilagoditi pravilima i odnosima u Uniji.

Guverner Rohatinski kaže da će mjera o 12-postotnom rastu plasmana biti na snazi i sljedeće godine, a banke će svakog mjeseca moći povećati plasmane za jedan posto. Ovisno o tome u kojoj će se mjeri banke toga pridržavati ovisit će i daljna politika Središnje banke, odnosno nije isključeno da se ta mjera olabavi te da se prema prijašnjim obećanjima snizi stopa obvezne rezerve ili granične obvezne pričuve.