Najčešći uzrok požara u skladištima je nepažnja, odnosno slaba i neodgovarajuća protupožarna zaštita. Šteta je mahom golema, tim više što su skladišta redovito prentrpana.
U zapaljeno skladište Bille vatrogasci nisu mogli ući jer bilo dupkom puno, pa je to bilo jedno najtežih gašenja vatre uz opasnost od urušavanja limenog stropa kroz koji se niti dim nije mogao osloboditi. U vatru koja je svojedobno zahvatila skladište Chromosa vatrogasci su gledali sa zazorom jer im kompanijski tehnolog nije znao nabrajati što se u skladištu nalazi, pa nisu znali ima li među plamenom eksplozivnog materijala. Prije dvije godine skladište tvrtke Trius na zagrebačkom Jankomiru izgorjelo je, jer su se zapalili madraci u jednom njegovu dijelu, a gusti crni dim sukljao je nad zapadnim dijelom grada jer su uz madrace bile usklađene lako zapaljive tekućine, a pregrada među njima imala je rupe. Prije pet godina skladište spalionice opasnog otpada Puto zapalilo se, jer su u blizinu bile usklađene bačve s kemikalijama koje, kad se pomiješaju, eksplodiraju, valjda uz uvjerenje da bačve neće procuriti?! U posljednje tri godine, ne računajući 2007., prema podacima Državne uprave za zaštitu i spašavanje u Hrvatskoj je izgorjelo 88 zatvorenih skladišta te 22 skladišta na otvorenom prostoru. Tome treba dodati 93 skladišta krivina u kojima je u posljednje tri godine izbio požar. Većinom se kao uzrok navodi nepažnja, a tek je za 13 zatvorenih skladišta utvrđeno da je požar namjerno zapaljen.
Požari u skladištima poduzeća koji se događaju u posljednje vrijeme, a među posljednjima su požari skladišta Roto Prometa na Samoborskoj cesti i onaj tvrtke Top Team Plus na sajmu automobila u zagrebačkom Jakuševcu, nameću pitanje o mjerama zaštite koje njihovi vlasnici poduzimaju u svojim skladišnim prostorima. Vrlo malo, zaključak je Liderova istraživanja. Velika materijalna šteta, kako u samoj građevini, tako i u usklađenom robu, najčešće je izazvana ljudskom nepažnjom, ali i lošom protupožarnom zaštitom. Naime, svjedoče neki vatrogasci koji inače ne smiju komentirati istragu uzroka požara, u skladištima se obično nade svega i svačega, a neprikladno skladištenje, makar se pokazalo da nije bilo uzrok samog požara, svakako pogoduje njegovu širenju i povećanju materijalne štete.
- Neozbiljnost pristupa zaštiti objekata veliki je problem. Kod nas se još smatra da je ulaganje u sigurnost trošak, zbog čega su objekti slabo zaštićeni. Ovdje prije svega treba razgolititi pojam sigurnosti. Sigurnost ne jamče, kao što se kod nas najčešće shvaća, samo zaštita i kamera nego i još neke pojedine. Sigurnost, pa tako i protupožarnu, sastavni je dio poslovnog procesa i ne može joj se pristupati ad hoc, nego sve strukture unutar poduzeća, od ekonomista, financijera, PR-a, do menadžmenta, imaju svoju ulogu u tome – kaže Bono Marjanović, konzultant za sigurnost u tvrtki Budimo sigurni.
Marjanović smatra da bi svatko u svom segmentu u poduzeću morao u analizu poslovnog procesa uključiti i sigurnost, u skladu s mogućnostima poduzeća. Kao i kod drugih dijelova poslovnog procesa, tvrtka bi morala, u sklopu šire studije, izraditi i studiju o tom segmentu poslovanja.
- Postoje pomaci u tome, u posljednje vrijeme održavaju se i seminari o sigurnosti, premda uprave naših poduzeća za to još nisu zainteresirane. Svaka bi tvrtka, naime, osobu zaduženu za sigurnost trebala postaviti na razinu menadžera koji će sudjelovati u poslovnom procesu. Treba uzeti u obzir da osim vidljiva šteta, poput materijalnog oštećenja, postoji i ona nevidljiva. Takva je negativna percepcija javnosti, a šteta se javlja nešto poslije. Banke su najbolji i najjednostavniji primjer jer, primjerice, banka koju se često pljačka neposredno poručuje klijentima da nije sigurna i gubi ih – kaže Marjanović.
Istog je mišljenja i Željko Matejčić, direktor u Ippon securityju, koji kaže da je kod nas problem u tome što se u starim skladišnim prostorima protupožarnu zaštitu definira u samoj građevinskoj dozvoli.