Sigurnost

Najčešći uzrok požara u skladištima je nepažnja, odnosno slaba i neodgovarajuća protupožarna zaštita. Šteta je mahom golema, tim više što su skladišta redovito prentrpana.

U zapaljeno skladište Bille vatrogasci nisu mogli ući jer bilo dupkom puno, pa je to bilo jedno najtežih gašenja vatre uz opasnost od urušavanja limenog stropa kroz koji se niti dim nije mogao osloboditi. U vatru koja je svojedobno zahvatila skladište Chromosa vatrogasci su gledali sa zazorom jer im kompanijski tehnolog nije znao nabrajati što se u skladištu nalazi, pa nisu znali ima li među plamenom eksplozivnog materijala. Prije dvije godine skladište tvrtke Trius na zagrebačkom Jankomiru izgorjelo je, jer su se zapalili madraci u jednom njegovu dijelu, a gusti crni dim sukljao je nad zapadnim dijelom grada jer su uz madrace bile usklađene lako zapaljive tekućine, a pregrada među njima imala je rupe. Prije pet godina skladište spalionice opasnog otpada Puto zapalilo se, jer su u blizinu bile usklađene bačve s kemikalijama koje, kad se pomiješaju, eksplodiraju, valjda uz uvjerenje da bačve neće procuriti?! U posljednje tri godine, ne računajući 2007., prema podacima Državne uprave za zaštitu i spašavanje u Hrvatskoj je izgorjelo 88 zatvorenih skladišta te 22 skladišta na otvorenom prostoru. Tome treba dodati 93 skladišta krivina u kojima je u posljednje tri godine izbio požar. Većinom se kao uzrok navodi nepažnja, a tek je za 13 zatvorenih skladišta utvrđeno da je požar namjerno zapaljen.

Požari u skladištima poduzeća koji se događaju u posljednje vrijeme, a među posljednjima su požari skladišta Roto Prometa na Samoborskoj cesti i onaj tvrtke Top Team Plus na sajmu automobila u zagrebačkom Jakuševcu, nameću pitanje o mjerama zaštite koje njihovi vlasnici poduzimaju u svojim skladišnim prostorima. Vrlo malo, zaključak je Liderova istraživanja. Velika materijalna šteta, kako u samoj građevini, tako i u usklađenom robu, najčešće je izazvana ljudskom nepažnjom, ali i lošom protupožarnom zaštitom. Naime, svjedoče neki vatrogasci koji inače ne smiju komentirati istragu uzroka požara, u skladištima se obično nade svega i svačega, a neprikladno skladištenje, makar se pokazalo da nije bilo uzrok samog požara, svakako pogoduje njegovu širenju i povećanju materijalne štete.

• Neozbiljnost pristupa zaštiti objekata veliki je problem. Kod nas se još smatra da je ulaganje u sigurnost trošak, zbog čega su objekti slabo zaštićeni. Ovdje prije svega treba razgolititi pojam sigurnosti. Sigurnost ne jamče, kao što se kod nas najčešće shvaća, samo zaštita i kamera nego i još neke pojedine. Sigurnost, pa tako i protupožarnu, sastavni je dio poslovnog procesa i ne može joj se pristupati ad hoc, nego sve strukture unutar poduzeća, od ekonomista, financijera, PR-a, do menadžmenta, imaju svoju ulogu u tome – kaže Bono Marjanović, konzultant za sigurnost u tvrtki Budimo sigurni.

Marjanović smatra da bi svatko u svom segmentu u poduzeću morao u analizu poslovnog procesa uključiti i sigurnost, u skladu s mogućnostima poduzeća. Kao i kod drugih dijelova poslovnog procesa, tvrtka bi morala, u sklopu šire studije, izraditi i studiju o tom segmentu poslovanja.

• Postoje pomaci u tome, u posljednje vrijeme održavaju se i seminari o sigurnosti, premda uprave naših poduzeća za to još nisu zainteresirane. Svaka bi tvrtka, naime, osobu zaduženu za sigurnost trebala postaviti na razinu menadžera koji će sudjelovati u poslovnom procesu. Treba uzeti u obzir da osim vidljiva šteta, poput materijalnog oštećenja, postoji i ona nevidljiva. Takva je negativna percepcija javnosti, a šteta se javlja nešto poslije. Banke su najbolji i najjednostavniji primjer jer, primjerice, banka koju se često pljačka neposredno poručuje klijentima da nije sigurna i gubi ih – kaže Marjanović.

Istog je mišljenja i Željko Matejčić, direktor u Ippon securityju, koji kaže da je kod nas problem u tome što se u starim skladišnim prostorima protupožarnu zaštitu definira u samoj građevinskoj dozvoli.

• Zaštita nije prilagođena opremi koja je usklađena i zato dolazi do većih katastrofa nego što se očekuje. Sve se zapravo svodi na minimalno ulaganje, a ako u skladištu ne radi mnogo ljudi, ne angažiraju se niti profesionalni zaštitari. Kod novih objekata rješenje je… Cijena osiguranja ovisi o nekoliko uvjeta. Prije svega, o vrsti skladištene robe. Tu imamo tri razreda opasnosti koje smo klasificirali na slabo, srednje i lako zapaljivu robu, poput željeza, kompjutora te boja i lakova. Zatim, samo skladište vrlo je bitno, odnosno, je li sa- građeno od masivnoga, mješovitoga ili slabog materijala, odnosno, ključna je razlika je li sa- građeno od betona, ili je kombinacija betona i drva, ili je pak samo od drva. Uzima se, primjerice, i visina tzv. visokoregulne police, pa ako visina prelazi tri metra, cijena osiguranja bit će i viša za 20 do 30 posto u odnosu na uobičajenu – kaže Ante Perić, pomoćnik direktora Prodaje za osiguranje osoba i imovine u Eurohercu.

Premijska stopa je ista za zgradu i za robu. Tako, npr. za osiguranje 100 četvornih metara čvrstog skladišta kompjutorske opreme, u vrijednosti skladišta od 50 tisuća eura i vrijednosti robe od 50 tisuća eura, premijska stopa iznosi od 50 do 60 eura. No, kad su je riječ o drugim vrstama robe, cijena je različita, ovisno o razredu opasnosti i ostalim činiteljima.

Osim toga, postoje razlike u tome je li skladište izdvojeno ili je u tzv. jedinstvenom riziku, odnosno, u sklopu nekoga industrijskog pogona. U potonjem slučaju ista je premijska stopa za usklađene srovine, poluproizvode i gotove proizvode, a visina premije je, dakako, veća jer je i opasnost daleko veća.

• Ovisno o kvaliteti zaštite, postoje i popusti koji se kreću od dva posto do 25 posto. Popuste dajemo rijetko, osim poduzećima koja imaju novosagrađena skladišta. Za starija skladišta rijetko dajemo popust, jer je rizik od požara veći. Drugim riječima, u mjeri u kojoj je vlasnik skladišta preventivno djelovao, osiguranje će mu biti povoljnije, čak i pri naplati štete – kaže Vanja Nadali, direktor Sektora za osiguranje imovine i reosiguranje u Croatia osiguranju.

Visoke cijene nabave i ugradnje protupožarne zaštite najčešće su razlog da su skladišta slabo zaštićena. Vlasnici objekata i robe najčešće se upuštaju u rizik razmišljajući ‘ma neće valjda’, pri čemu nastoje uštedjeti u tom segmentu poslovanja.

• To su dosta skupi sustavi, ali na kraju se ipak isplate. Cijene zaštite skladišta i opreme kreću se u rasponu od 20 do 150 tisuća kuna, ovisno o vrsti robe i građevine. Za objekt od 100 četvornih metara s usklađenom kompjutorskom opremom, u kojem ima oko 300 kubnih metara kisika, cijena se kreće oko 150 tisuća kuna – kaže Matejčić.

Osim toga, ako je uza sustav vatrojdave ugraden i sustav gašenja s plinom koji potiskuje kisik, to stoji dodatnih 500 tisuća kuna.

Vrsta opreme za zaštitu od požara, a time i visina investicije, ovise od mnogim činiteljima; od dimenzija skladišta, od čega su sa- građena, visine regala za robu, blizine samih regala, vrste robe, instalacija, do kvalitete građenja.