Uprava popunjena s dva novčlana

Otkad se pridružio Barru prije sedam godina, Bogda je bio na položajima sa sve većim odgovornostima, sa zadnjom funkcijom višeg potpredsjednika Odjela proizvodnje i inženjerstva tvrtke Barr Laboratories. Prije pridruživanja Barru bio je potpredsjednik Odjela validacije i tehničke službe u tvrtki Copley Pharmaceuticals, te član Izvršnog upravljačkog odbora tvrtke. Bogda je magistrirao kemiju na Tehničkom fakultetu Sveučilišta Rutgers, kao i MBA na fakultetu Wharton.

Christine A. Mundkur izvršna je potpredsjednica Barra zadužena za globalnu kvalitetu, neškodljivost lijekova i registraciju proizvoda. Mundkur se pridružila Barru 1993. kao pravna savjetnica te je radila na položajima pravne službe sa sve većim odgovornostima. Pet godina kasnije imenovana je savjetnicom za pravne poslove i voditeljicom Pravne službe, s odgovornošću upravljanja aktivnostima vezanim uz nove i odobrene lijekove. Na položaj više potpredsjednice unaprijeđena je 2001., a izvršnom potpredsjednicom Barra imenovana je ove godine. Mundkur je diplomirala kemiju na Sveučilištu St. Louis te doktorirala pravo na Pravnom fakultetu St. Louis.

Zbog toga što je Ivan Šuker, ministar financija, odobrio da se iz teksta predloženog zakona o računovodstvu izostave odredbe o certifikatu ovlaštenog računovođe, zagovornici tog prijedloga otkrili su nedavno iznenada preminulog prof. Ferdu Spajića. O tome je Vlado Brkanić iz časopisa RRIF pisao u svom članku objavljenom u Večernjem listu izravno okrivljujući prof. Ferdu Spajića.

A Bogomil Cota, kao predsjednik, te Stjepan Tadijančević, kao potpredsjednik Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika, zahtijevali su da se u prethodnom broju Lidera objavi njihov zajednički odgovor, u kojemu su, ne spominjući preminulog prof. Ferdu Spajića, pokušali uvjeriti stručnu javnost da novim zakonom o računovodstvu treba propisati uvjete za vođenje i obavljanje knjigovodstvenih, odnosno računovodstvenih poslova (čitaj, certificirati računovođe). Kad bi se u Hrvatskoj propisalo certificiranje ovlaštenih računovođa, u tome bi hrvatsko zakonodavstvo slijedilo primjer susjedne Bosne i Hercegovine. U našem okruženju jedino u Bosni i Hercegovini je propisan certifikat ovlaštenog računovođe. Računovođe u Bosni i Hercegovini moraju svake dvije godine obnavljati svoj certifikat. U knjižicu posjedovatelja certifikata upisuje se koliko je seminara u međuvremenu pohađao i na osnovi toga certifikat se obnavlja.

Unosan posao za organizatore seminara i izdavače raznih računovodstvenih udžbenika i priručnika, a što se tiče razine tamošnjeg računovodstva, zasad nisu zamijećeni znatniji pomaci nakon uvođenja certifikata ovlaštenih računovođa. Točno je da se prof. Ferdo Spajić protiv propisivanju certifikata ovlaštenih računovođa u Hrvatskoj. O tome smo samo dan prije njegove smrti razgovarali i objavili članak pod naslovom Zbog zakona o računovodstvu Šuker pod pritiskom revizora i računovođa, a na koji su u svome zajedničkom odgovoru zapravo reagirali Cota i Tadijančević.

Prof. Ferdo Spajić je dokazivao da nijedan poduzetnik neće plaćati nekompetentnog računovođu jer mu se to ne isplati. A bio je uvjeren da se iza tobožnje zabrinutosti zbog toga što ‘računovodstva nerijetko vode nekompetentne osobe čija sposobnost nije provjerena’, krije zapravo težnja za osiguravanjem trajnog izvora nemalih prihoda i zarada koje se ostvaruju izdavanjem priručnika i udžbenika kao i organiziranjem seminara i ispita za stjecanje certifikata ovlaštenog računovođe. Pritom prof. Ferdo Spajić zbog toga što je bio protiv propisivanja certifikata ovlaštenog računovođe nije bio protiv toga da se položaj knjigovođa, bilancista i računovođa zakonski bolje uredi. Upravo suprotno, a to je i dokazao uredjujući časopis RIF više od 15 godina.

Certifikat da je netko ovlašten obavljati neki posao (i da se drugi tim poslom ne smiju baviti) mora se izdavati samo na osnovi zakona, i to isključivo za poslove s javnom funkcijom, primjerice liječnicima, odvjetnicima, javnim bilježnicima, sucima, policajcima, statičarima, raznim ostalim projektantima itd. Da bi stekli certifikat (ovlaštenje) za obavljanje poslova s javnim funkcijama, kandidati moraju položiti državni ispit. Moguće je i da pojedine strukovne udruge (u koje se učlanjuje dobrovoljno) izdaju svojim članovima potvrdu o tome da su osposobljeni obavljati određeni posao. Svojim ugledom te udruge jamče da su posjedovatelji njihovih potvrda položili stručni ispit i da su zbilja osposobljeni za obavljanje svog posla. No, osim imatelja potvrda strukovnih udruga istim poslom mogu se baviti i nečlanovi, odnosno osobe koje nemaju potvrde strukovnih udruga. Jedino kod zanimanja s javnim funkcijama zakonski je zabranjeno baviti se neovlašteno tim poslom (nadrilječništvo, nadpisarstvo i ostala lažna predstavljanja).

Svoje računovođe poduzetnici bi i nadalje morali moći slobodno birati na tržištu rada. Nema razloga da se i računovodstvom ne mogu baviti svi kojima njihov rad poduzetnici žele platiti, jednako kao i svim ostalim zaposlenicima. A hoće li poduzetnici više cijeniti računovođe s potvrdom njihovih udruga ili one bez te potvrde, treba ovisiti o tržišnu ugledu udruga računovođa.

Prvi put u Hrvatskoj PBZ omogućava studentima Visoke novinarske škole KREDITIRANJE STUDIJA po posebnim uvjetima. Upišite studij danas, a kredit počnite vraćati nakon diplome!