Jedan od modela spajanja jest da svoju imovinu prodamo CBA-u, da CBA preuzme postojeće obveze, a razliku od vrijednosti imovine isplati članicama. Drugi je model da članice razmjerno svojoj vrijednosti imaju udjele u zajedničkoj tvrtki.
-
Županiju smo pokrili s nekih 80 do 85 posto, tako da imamo vrlo malo prostora za širenje. Izračunali smo da bismo još maksimalno mogli rasti u županiji nekih 100-tinjak milijuna kuna, ali bismo za to morali investirati oko 70 milijuna. Ove smo godine pokrili mala turistička mjesta, poput Tribunj, Primoštena, Skradina, a u planovima nam je još gradnja trgovina u Rogoznici i Pirovcu.
-
Namjeravate li izlaziti i u druge županije? – Mi u CBA-u imamo džentmentski dogovor da svatko pokriva svoju županiju i ne možemo se širiti bez suglasnosti kolega. Ali, nemamo namjeru izlaziti izvan županije. Osim, u sklopu CBA, gdje već radimo na razvoju zajedničke maloprodajne mreže. Uprava CBA nedavno je preselila u urede u Soblincu, gdje gradimo i prvi zajednički supermarket, a u međuvremenu smo u tu svrhu kupili i jedan supermarket i u Krapini, od Strahinjčice. Paralelno s tim, radimo i na kapitalnom povezivanju, a Privredna banka Zagreb i Raiffeisen banka već rade procjene vrijednosti članica.
-
Kada će one biti gotove? – Trebale bi biti završene 30. listopada, a nakon što vidimo koliko koja članica vrijedi, odlučit ćemo se za jedan od modela kapitalnog povezivanja.
-
Koji su mogući modeli? – Jedan od modela jest da mi prodamo svoju imovinu CBA-u, da CBA preuzme postojeće obveze, a razliku od vrijednosti imovine da isplati članicama, s tim da mi i dalje u toj opciji ostajemo vlasnici u jednakim omjerima. Drugi je model da članice razmjerno svojoj vrijednosti imaju udjele u zajedničkoj tvrtki. To su dva osnovna modela. Postoje još dva, ali mi ćemo izabrati između tih dvaju koje sam vam spomenuo.
-
Vjerujete li u uspjeh povezivanja? Obično do takvih dogovora dolazi nakon što su završene gotove procjene kompanija. Mnogi se razočaraju… – To je istina i toga smo svjesni. I konzultanti iz banaka su nas upozorili da će se neki ugodno, a neki neugodno iznenaditi. Međutim, svjesno smo išli u taj proces jer smatramo da bez kapitalnog povezivanja nemamo budućnosti.
-
Kako je zamišljeno upravljanje zajedničkom tvrtkom? – Zajedničkom kompanijom upravljat će profesionalni menadžment koji sada čini Upravu CBA, a mi ćemo se kao firme utopiti u CBA. Nećemo nestati, i dalje ćemo zadržati lokalne nazive, ali ćemo imati jedinstveni izgled, robne marke, marketing. Dio toga smo već napravili, ali primjerice sada imamo dvije vrste marketinga, lokalni i nacionalni, čega ubuduće neće biti. U svakom slučaju, to će nam donijeti velike uštede u poslovanju.
-
U tom slučaju, vlasnici članica neće se više moći miješati u donošenje odluka? – Pa, meni to i jest želja. Da se polako povučem u Nadzorni odbor.
-
Ipak, ljudi koji su godinama stvarali neku tvrtku ne prepuštaju tako jednostavno upravljanje drugima? – Takvi ljudi u pravilu na kraju propadnu. Mi ne razmišljamo na taj način. Barem smo se tako izjasnili. Naravno, vidjet ćemo kako će se stvari razvijati nakon što se naprave procjene članica. Uglavnom, zasad smo složni da idemo u tom smjeru.
-
Tko sada kod vas donosi ključne odluke? – Senka Ramljak je prešla u hotelsku kuću pa sam sada ja direktor Jollyja. Ali vrlo se malo miješam u poslovanje. Ključne odluke donose menadžeri, a ja se samo na kraju s njima upoznam.
-
Znači, ne bojte se prepustiti uzde tvrtke? – Nemam takvih strahova. Da imam, ne bih se dizao u devet, deset sati ujutro i dolazio u tvrtku u podne.
-
Počeli ste kupovati neka građevinska zemljišta u Rogoznici. Okrećete li se prema građevini? – Kupili smo nekoliko tisuća kvadrata u Rogoznici, ali još nismo odlučili što ćemo tamo raditi. Vidjet ćemo. Širimo se polako ali sigurno. Nismo više u poziciji da moramo nešto riskirati i cilj nam je jedino zadržati i oplemeniti ono što smo dosad napravili. Malo smo se disperzirali u posljednje vrijeme, s trgovine na hotelijerstvo, a u budućnosti ćemo najviše prihoda imati od najma vlastitih prostora, kao što je primjerice Robna kuća u Šibeniku, trgovački centar u Vodicama… Već sam rekao da nam je cilj povući se iz operativnog dijela poslovanja i širiti se putem CBA.
-
Sigurno ipak imate u planu neku novu investiciju? – Imamo obiteljske projektante, obitelj Zani- nović koja projekira isključivo za nas i nadzire sve radove. I već sada imaju posla za šest, sedam godina unaprijed. Upravo rješavamo Robnu kuću, već na jesen krećemo s obnovom hotela Olimpija, zatim slijedi gradnja poslovnog centra u bivšem kinu Tesla… Upuštamo se u jednu po jednu investiciju, sada nam se više ne žuri.
-
Jeste li zadovoljni iskorakom u hotelijerstvo? – Zadovoljni smo utoliko što se hoteli nalaze na našem području. Ali hotelski biznis nije tako bajan. Iziskuje velika ulaganja, a povrat uloženoga jako dugo traje. Prema našim planovima, tek za šest godina ćemo ostvariti profit koji je u usporedbi s trgovinom smiješan.
