Burze

Prošli je tjedan donio nove potrese na svjetskim burzama, što se očekivano odrazilo i na kretanja na domaćem tržištu kapitala. Gotovo sve likvidne dionice zabilježile su pad cijena, a neke među njima i dvoznamenkasti. Jedna od takvih bila je i dionica zagrebačke Tehnike, koja je na tjednoj razini izgubila na vrijednosti 11,35%, završivši tjedan na razini od 10.550 kuna. Na pad cijene dionica Tehnike utjecali su nešto slabiji šestomjesečni poslovni rezultati. Naime, poslovni su prihodi Tehnike u prvih šest mjeseci ove godine iznosili 516,71 milijuna kuna odnosno 15,3% manje nego lani, dok je u isto vrijeme neto dobit Grupe zabilježila pad od 34%, te je u prvom polugodištu iznosila 13,13 milijuna kuna. Osim toga, Uprava društva je u svome komentarju navela da su ukupni prihodi Tehnike za prvih šest mjeseci bili za 18% manji od planiranih.

Pad cijene od 3,39% zabilježila je i dionica Dalekovoda, koja je prošli tjedan završila na razini od 1.255 kuna. Pritom je dionicama Dalekovoda ostvaren tjedni promet u visini od gotovo 25 milijuna kuna. Niti dionica Ingre nije zaobišla korekciju, a s obzirom na to da je dionica oslabljena za 6,15%, spustivši se na razinu od 45 tisuća kuna. I dionica Ericssona Nikola Tesle je na vrijednosti izgubila čak 5,11%, te je prethodni tjedan završila na razini od 3.416 kuna. Pritom je Teslinim dionicama ostvaren nešto veći tjedni promet od prošle godine, u visini od 15,72 milijuna kuna.

Od tjednih dobitnika svakako treba istaknuti dionice Mlinara, koje su na spekulacijama o mogućem preuzimanju u prošlome tjednu ojačale za 13,27%, kao i dionice Žitnjaka, koje su u isto vrijeme porasle 16,87%, što nije bilo neočekivano s obzirom na vlasničku povezanost tih dviju kompanija. Pritom je dionicama Mlinara i Žitnjaka ostvaren natprosječan tjedni promet od 9,17 odnosno 6,21 milijuna kuna.

Domaće tržište kapitala ulazi u prilično turbulentno razdoblje, začinjeno financijskom nestabilnošću u svijetu, za koju je teško procijeniti koliko će trajati. Ipak, pozitivan outlook te nekoliko zanimljivih IPO-a (T-HT i Atlantic) do kraja godine sugeriraju da će ova jesen biti vrlo interesantna za ulagače na burzi.

Dionica AD Plastika prošli je tjedan izgubila na vrijednosti 9,27%. Osim opće korekcije na tržištu, na to su utjecali i znatno lošiji poslovni rezultati u prvoj polovini ove godine. Poslovni su prihodi prepolovljeni, s 531,08 na 283,14 milijuna kuna, a neto dobit smanjena s 15,63 na 1,02 milijuna kuna. Do toga je došlo zbog promjene u računovodstvenim politikama. Naime, lani su u AD Plastiku koristili metodu udjela, a ove godine metodu konsolidacije, pa u polugodišnje izvješće za 2007. godinu nisu uključili prihode ni rashode tvrtki EURO APS i AD Brodovi d.o.o. Da stvar bude gora, Uprava nije dala nikakve informacije o tome kako su ta društva poslovala tijekom prvog polugodišta 2007. godine.

Protekli je tjedan na Zagrebačkoj burzi prošao u znaku velikih promjena cijena pojedinih dionica na burzovnoj tečajnici. Očekivano, te su promjene snažno odrazile na kretanje dioničkog indeksa Crobex. Naime, Crobex je u prethodnome tjednu oslabio za rekordnih 4,2%, a tjedan je završio na razini od 4.806,37 bodova, iako je povremeno tijekom tjedna dosezao i znatno niže vrijednosti. S druge strane, obveznički je indeks Crobis lagano ojačao. Naime, njegova se vrijednost na tjednoj razini povećala 0,09%, pa je Crobis kraj prošloga tjedna dočekao na razini od 98,8343 bodova.

U prvih šest mjeseci ove godine najveća je domaća naftna kompanija – INA ostvarila neto dobit u iznosu od 296 milijuna kuna, što je bilo upola manje nego u isto vrijeme lani, kada je neto dobit iznosila 630 milijuna kuna. No, usprkos tome može se reći da je INA u prvome polugodištu 2007. uspješno poslovala. Naime, neto prihodi od prodaje na razini Grupe povećani su za 4%, na iznos od 11,197 milijuna kuna (2,022 milijuna USD) u usporedbi s istim razdobljem 2006. godine. Povećanje je bilo uglavnom rezultat povećane prodaje rafinerijskih proizvoda iz vlastite proizvodnje. Pozitivan učinak povećane prodaje djelomično je umanjio povećanim troškovima sirovina (uglavnim sirove nafte). Pozitivna je činjenica da je Inina operativna dobit prije amortizacije i umanjenja vrijednosti (EBITDA) zabilježila znatno manji pad nego neto dobit. Naime, ona je u šest ovogodišnjih mjeseci iznosila 655 milijuna kuna, a lani 730 milijuna kuna (-11%). Relativno solidan operativni rezultat neposredna je posljedica poboljšanja rafinerijskih marži zbog efikasnije politike prerade u rafinerijama. Tako je, primjerice rafinerijska marža povećana 38%, što analitičari smatraju bitnim ovogodišnjim pomakom u Ininu poslovanju.

U tom su smislu očekivanja u pogledu rezultata za treći ovogodišnji kvartal još povoljnija s obzirom na to da ove godine Ina više neće imati troškove proizvode iz zakonske obveze o povećanju rezervi, koje su prethodno opterećivale poslovanje kompanije. Osim toga, u drugom je tromjesečju ove godine Uprava Ine potaknula pregovore o povećanju prodajne cijene plina za glavne povlaštene kupce za dobavljene količine prirodnog plina, kako bi se ublažio negativan utjecaj regulirane cijene plina na dobit kompanije. Pregovori su rezultirali povećanjem prosječne prodajne cijene plina za glavnoga povlaštene kupca za 20,5%. Ograničavanje zaračunavanja maksimalne cijene prema formuli za izračun maloprodajnih cijena naftnih derivata (‘price cap’ ograničenje koje je uveo regulator u ožujku) s druge je strane negativno utjecalo na rezultat u prvom polugodištu 2007. godine, i to u iznosu od 67 milijuna kuna.

Inače, glavno je obrazloženje Uprave Ine za polugodišnji pad dobiti bilo vezano uz financijski segment poslovanja kompanije, a odnosilo se na više iznose plaćenih kamata, veću zaduženost i veće troškove na osnovi ‘bankarskih usluga i provizija’ (uglavnim jednokratnih troškova vezanih uz sindicirani zajam). Ina je, naime, tijekom travnja potpisala ugovor o sindiciranom kreditu vrijednom milijardu dolara.

Sukladno korekciji cijena većine dionica i domaći su fondovi u prošlome tjednu ostvarili relativno slabe rezultate. Najviši rast, koji je na tjednoj razini iznosio 1,23%, ostvario je dionički fond Prospectus JIE. Također, solidan je tjedni prinos ostvario i dionički fond Alfa Emerging, čija je vrijednost NAV-a u prošlome tjednu povećana 0,8%. Kod uravnoteženih fondova, najviši je tjedni prinos (+0,14%) ostvario uravnoteženi fond Centar banke, CEBA Balanced, dok je kod obvezničkih fondova najveći tjedni rast ostvario Raiffeisen Bonds fond (+0,13%). Uspješan je bio i Raiffeisenov novčani fond Cash, s obzirom na to da mu je vrijednost udjela u prethodnom tjednu porasla 0,12%.

Na strani tjednih gubitnika, kandidata je bilo mnogo više. Tako je najveći tjedni minus zabilježio dionički fond ZB Euroaktiv, a s obzirom na to da je njegov NAV pao čak 5,34%. Tek nešto manji pad vrijednosti udjela (-4,36%) ostvario je i Raiffeisenov Active fond, dok je vrijednost udjela dioničkog fonda AC Rusija u isto vrijeme smanjena 3,93%. Među najvećih pet tjednih gubitnika svrstali su se još i uravnoteženi fond ZB Trend (-3,79%) te nedavno pokrenuti Ilirikin dionički fond Azijski tigar, čija je vrijednost udjela pala 3,64%.

Mjerenje prinosom od početka godine, najbolji rezultat trenutačno pripada dioničkom fondu Prospectus JIE, s obzirom na to da je vrijednost njegovog NAV-a od početka godine povećana 58,02%.