Hlipo

Optimizam raste svugdje osim u turizmu.

Pokazalo se da su očekivanja gospodarstvenika iz sektora turizma, bez obzira na pozitivne pokazatelje o uspješnosti sezone, bila veća nego što je to situacija uspjela opravdati.

Nakon blagog pada optimizma koji je počeo u svibnju, Hendl-Liderov indeks poslovnog optimizma u srpnju vraća se na stare vrijednosti. Tako je zabilježen indeks od 122, što je znatan rast u odnosu na lipanjskih 117,2, pa se može reći da se HLIPO približava rekordnim vrijednostima iz prva četiri mjeseca ove godine, kad je bio između 122,7 i 123,9. Dodatni argument ponovnom rastu optimizma daju i očekivanja u idućih pola godine. Naime, 39,4 posto gospodarstvenika očekuje povoljniju situaciju, u usporedbi s 29,1 posto, koliko ih je to mišljenje dijelilo u lipnju. Poslovnu situaciju u srpnju zadovoljavajućom je ocijenilo 55 posto (u lipnju 51,7 posto), a lošom 13,9 posto (u lipnju 16,9 posto).

Hendl-Liderov indeks poslovnog optimizma i dalje je u fazi buma, a sektori prema jačini optimizma u srpnju su graditeljstvo, prijevoz i usluge, proizvodnja, trgovina te turizam. Iako je takav razvoj situacije neobičan za ovaj dio godine, trgovina je optimističniji sektor od turizma. Razlog tomu može se pronaći u neispunjenim očekivanjima gospodarstvenika iz sektora turizma koja su, bez obzira na pozitivne pokazatelje o uspješnosti turističke sezone, očito bila veća nego što je to situacija uspjela opravdati.

Optimizam u graditeljstvu nastavio je rasti i u srpnju – indeks je tada bio 131,2, a mjesec prije 126,4. Na njegovo jačanje utjecala je povoljna poslovna situacija u srpnju, a očekivanja do kraja godine nešto su manja. Na visoku vrijednost indeksa u sektoru prijevoza i usluga utjecala je poslovna situacija u srpnju, a očekivanja su također manja. Indeks je bio 128,8, što je blagi porast u odnosu na lipanj, kad je bio 127,5. Bez obzira na to što je u proljeće HLIPO bio znatno veći, usporede li se podaci sa srpnjem 2006., očito je da optimizam tog sektora raste.

Industrijska proizvodnja u lipnju je rastla 0,4 posto u odnosu na svibanj, a u odnosu na lipanj prošle godine bila je veća 6,9 posto. Takve podatke Državnog zavoda za statistiku podržava i vrijednost HLIPO-a koja je za srpanj iznosila 123,9, a mjesec ranije bila je samo 105,5. Iako je najavljeno tek blago ubrzavanje rasta industrijske proizvodnje do kraja godine, gospodarstvenici su optimističniji pa tako očekivanja u narednih šest mjeseci iznose 132,1. Sektor trgovine je, poglavito u prometu na malo, od početka godine pokazao snažan rast koji je u drugom tromjesečju usporen, no kada je riječ o optimizmu gospodarstvenici razmišljaju pozitivno. Tako je indeks u srpnju dosegnuo 114,8, dok je u lipnju iznosio 110,2. Rast optimizma još je veći kad se ovogodišnji podaci usporede s istim razdobljem prošle godine, kad je HLIPO bio 107,3, a poslovna je situacija sa 102,3 bila na granici pesimizma.

Vrijednost indeksa optimizma u turističkom sektoru u srpnju je bila samo 113,5, a u lipnju 121,1. Takva se situacija ne događa često jer su čak i pokazatelji za isto razdoblje prošle godine bili veći. Turizam je u srpnju 2006. zabilježio 121,4, a očekivanja do kraja godine ocijenjena su sa 133,8, dok su ove godine samo 111,5. Bez obzira na to što je iz Hrvatske turističke zajednice najavljeno da bi se ovogodišnja turistička sezone mogla pokazati najuspješnijom do sada, s prihodom od 6,8 milijardi eura, očito je da dio gospodarstvenika ne dijeli taj optimizam. Prema nekim podacima srpanj bi u fizičkom obujmu prometa mogao biti tri do pet posto bolji od lanjskoga, ali moguće je da su, zbog izvrsne predsezone, očekivanja za sezonu bila i veća.

Kad je riječ o očekivanjima gospodarstvenika u sljedećih šest mjeseci, najoptimističniji je sektor proizvodnja, zatim slijede graditeljstvo, prijevoz i usluge te trgovina i turizam.

Jasno je zašto turistički sektor nije previše optimističan. Hrvatsku je posjetilo mnogo turista, ali slabije kupovne moći. Riječ je o masovnom turizmu, a bez obzira na sjajne podatke o broju dolazaka, izvanpansiona potrošnja je slaba – komentar je Romane Franjić, direktorice agencije Mystic Tours. Podaci za srpanj pokazuju da su gospodarstvenici nezadovoljni jer, kaže Franjić, došli su turisti koji ne poznaju Hrvatsku, njezinu kulturu i baštinu te nisu zainteresirani za obilazak ili izlete.

Turizmu su potrebne velike promjene. Nužno je stvaranje odredišta koja će funkcionišati cijelu godinu, a iza viših cijena treba stajati i kvaliteta usluge. Turistički se radnici namuče, a na kraju sezone su nezadovoljni – objašnjava Franjić i dodaje da se uspjeh sezone mora procjenjivati prema potrošnji, a ne prema broju dolazaka gostiju.