Lik i djelo

Metronetu je prošli tjedan odobren sindicirani kredit od 150 milijuna kuna namijenjen širenju vlastite mreže na cijelom području Hrvatske, čime bi tvrtka trebala pokriti više od 70 posto stanovništva Hrvatske.

Tko je čovjek koji se izborio za najveći kredit u posljednje vrijeme? Ne kupuje automobil ni tvornicu automobila, a jahtu, neki tvrde, već ima i dovoljno je promišljen da ne kupi brodogradilište. A kredit je toliko velik da su ga zajedno morale davati čak četiri, i to nemale, banke.

Riječ je o Igoru Paureviću, predsjedniku Uprave Metronet telekomunikacija, telekoma koji se najbrže širi na tom ionako propulzivnom tržištu. Tijekom prošlog tjedna Privredna banka Zagreb, Erste und Steiermärkische banka, Volksbanka te Hypo Alpe-Adria banka odobrile sindicirani kredit vrijedan 150 milijuna kuna.

Bivši kolega kaže da je Paurević u načelu jedan od onih koji svoje ciljeve temelje na izazovima karijere, ali ne zato da bi postali direktori tvrtke od 200-tinjak ljudi, nego da rade ono što vole i što im je izazov. Upravo je takav bio i njegov oproštaj s ICF-om nakon dvije godine.

• Radit ću posao koji je moj san – rekao je.

Paurević se u ICF-u sjećaju kao predanog rekreativnog igrača košarke. No budući da se nekoliko puta jako ozlijedio, bivši kolege pretpostavljaju da su te ozljede okončale njegovu sportsku karijeru, a uzevši u obzir i njegovu predanost poslu, smatraju da čak nije nikada ni zaigrao nogomet s kolegama s posla, što je dio Metronetove korporacijske kulture.

Igor Paurević je najmlađi član Uprave Metroneta. Ipak, Quaestus ga je prije gotovo točno godinu dana postavio na čelo te uprave u kojoj je zamijenio Mihovila Prpića. Za to imenovanje Borislav Škergo kaže da je isključivo rezultat plana Metronetova razvitka koji je Paurević napravio s ostalim članovima Uprave. A on je više nego ambiciozan: rast prihoda do kraja godine treba biti 50 posto i Metronet treba postati telekomunikacijski operater broj dva u državi, s mrežom koja može pokriti 70 posto stanovništva.

Budući da je Škergo, kao član Nadzornog odbora, nadređen Paureviću, zanimljivo je čuti njegovo mišljenje o promjenama koje je Paurević unio u Metronet otkada mu je na čelu:

• Stvorio je pobjednički mentalitet, toliko potreban prvom izazovu u sektoru.

Škergo je jednako optimističan kao i Paurevićev plan, ako ne i više. On ga, naime, za pet godina vidi na čelu Metroneta, koji će tada vrijediti milijardu eura.

Iako odnos Metroneta i Quaestusa izgleda idilično, iz izvora bliskih investitorima neslužbeno smo doznali da petorica ‘originalnih’ članova Uprave telekoma investicijskom fondu zamjeraju što je malen, iako je za hrvatske prilike prilično velik. Naime, momci iz Metroneta, kao i bilo koji roditelj, nestrpljivi su dok čekaju da njihovo često naraste i misle da bi moglo brže rasti da je Quaestus u Metronet inaktivirao više novca.

Dojam da nije sve idilično pojačan je i sadašnjim otkupljivanjem vrijednosnih papira koje je Metronet izdao u srpnju prošle godine. Ipak, banke su mu poklonile povjerenje. U obliku 150 milijuna kuna.

• rođen 30. studenoga 1978. u Kranju u Sloveniji

• 1. počinje raditi u društvu za upravljanje investicijskim fondovima ICF-u u Zagrebu
• 1. prelazi u Metronet na mjesto člana Uprave za strategiju i razvoj

• u kolovozu 2006. postaje predsjednik Uprave Metronet telekomunikacija

bio je svjestan svojih ograničenja, stoga nikada, s obzirom na to da je i sâm ekonomist, nije pregovarao s informatičarima, nego je takve pregovore prepustao svojim informatičarima.

Osebina koja se u to doba mnogima usjekla u pamćenje bila je Paurevićeva samouvjerenost. Tada je Metronet bio malo poduzeće, ali se po njegovu načinu prezentacije mogao steći dojam da je nevjerojatno samouvjeren tijekom predstavljanja te tvrtke. U to je vrijeme Metronet, koji je bio start-up tvrtka, usporedivao s Iskon Internetom, tada najvećim ponuđačem usluga spajanja na internet za poslovne korisnike, i k tomu mu nalazio nedostatke.

Upravo se ta smjelost i ambicioznost svidjela i ulagačima okupljenima u tvorenom investicijskom fondu Quaestusu, koji predvodi legendarni financijski Borislav Škergo. Prvi ulagač u Metronet bio je upravo Quaestus, koji je tada došao u posjed tri četvrtine kompanije. Petorica tadašnjih članova Uprave dobila su po pet posto Metroneta. Škergo se danas prisjeća početka cijele priče i Paurevićeve uloge u tome da Metronet dobije Quaestusovo povjerenje i novac:

• Paurević se od prvih naših kontakata, još 2004., isticao sklonošću prema strateškom promišljanju u sektoru. Njegova glavna odluka je apsolutna predanost projektu Metroneta – izjavio je Škergo.

I kolege s Paurevićeva prvog posla, u društvu za upravljanje fondom ICF-u, sjećaju se njegove predanosti poslu kao najupečatljivije karakteristike tada tek diplomiranog ekonomista.

ICF mu je prvi posao nakon diplome. Pamtim ga po tome što je bio iznimno vrijedan i sustavan, a uz to i uporan kao mazga. Došao je na posao ravno s fakulteta, ali je neiskustvo kompenzirao znanjem. O onome što bi radio, naučio bi veoma mnogo, došao do izvora i materijala za učenje. Bio je iznimno sustavan i u razgovoru, pa je znao vrlo koncizno ispričati priču.

Naš se izvor prisjeća da je Paurević sudjelovao u neprijateljskom preuzimanju i u nekoliko restrukturiranja tvrtki.

• Kad je počeo raditi u ICF-u, bio je iznimno posvećen poslu, radio je 120 posto, bila mu je vrlo važna ta prva faza karijere; bio je poput strastvenoga košarkaša koji ostaje u dvorani gada koš čak i kad mu ugase svjetla u dvorani, kao što je, primjerice, nakon treninga ostajao sâm vježbati Dražen Petrović.

Osim toga, Paurević vlada tehničkim znanjem, zbog čega je u razgovorima bio superioran u odnosu na sugovornike, ključne ljude u kompaniji, koji su gotovo u pravilu ekonomisti, a ne tehničari. Ipak, prisjeća se naš sugovornik, po 50 milijuna kuna, Volksbanka 30, a Hypo 20 milijuna sa sedmogodišnjim rokom otplate i počekom od dvije godine.

Svakom bi poduzetniku to trebalo zvučati kao san snova: kredit magnitude koja je zatalasala našu poslovnu scenu, a namijenjen širenju vlastite mreže tvrtke na cijelom području Hrvatske. Tim bi širenjem Metronet trebao pokriti više od 70 posto stanovništva Hrvatske, što je podatak od kojega bi se u Hoto tornju, sjedištu Uprave T-HT-a, trebale bar nekomu zatreći gaće.

No što je radio predsjednik Uprave Metronete prije nego što je došao na tu funkciju? Bio je član Uprave, što je i logična pretpostavka. No, iako je bio član Uprave zadužen za strategiju i razvoj, nije samo zamišljeno sjedio i bio nedodirljiv u čardaku ni na nebu ni na zemlji dok se brinuo o budućnosti tvrtke, nego se o toj budućnosti skrbio prodavanjem usluga svoje tvrtke ključnim kupcima.

Kako je u to doba Metronet bio start-up kompanija, većina je kupaca bila ključna. Floskula? Ne! Oni koji su se tada poslovno upoznali s Paurevićem, kažu da su stekli dojam da mu je doslovno svaki kupac bio ključan.

• Kad sam ga upoznao, prvi mi je dojam bio da je fantastičan prodavač, posve usredotočen, elokventan… Uostalom, koji poslovni čovjek ne bi pristao slušati onoga tko vam kaže da ćete dobiti dvostruko bolju uslugu za 30 posto manju cijenu?! – rekao nam je jedan od onih koji su tada dobro upoznali Paurevića. Naš je sugovornik i danas pun hvale za tadašnjega člana Uprave Metroneta iako više ne posluje s njime, no očito je da je još pod dojmom tadašnjega Paurevićeva nastupa.

• Bio je sav u tom ‘filmu’, toliko pun predznanja da može impresionirati sugovornika na temu svojeg proizvoda, Metronetovih usluga za poslovne korisnike. Bio je samouvjeren, vidjelo se da je radio na sebi – tvrdi naš sugovornik i dodaje da se Paurević pokazao kao iznimno korektan, da je držao do vlastite riječi, ali i da je bio vrlo ustrajan. Upravo je takva ustrajnost ostala u pamćenju našem sugovorniku.

• Odmah se vidjelo da ima ‘čvrst zagriz’ i da neće popustiti. Bio je posve svjestan potrebe za lobiranjem na svim osnovama, a to znači da će vam naći pet prijatelja i razgovarati s njima sve dok ne shvati koji su vaši temeljni zahtjevi, tj. što smatrate važnim da biste kupili njegovu uslugu – prisjeća se naš sugovornik i dodaje da je Paurević kupce osvaja i mogućnostima koje nosi novi digitalni način poslovanja, a kojih prosječan korisnik nije svjestan.