Burze

U sprkos kratkotrajnoj stabilizaciji situacije na najvećim svjetskim burzama, prošli je tjedan na domaćim terenu donio novi pad cijena dionica. Najljepši gubitnik kao i tjedan dana prije bila je Inina dionica, koja je na vrijednosti izgubila 3,05% završivši tjedan na 2.635 kuna. Pritom je njome ostvaren natprosječan tjedni promet od 47,05 milijuna kuna. Iako je Inina cijena u prošlome tjednu u jednome trenutku pala i ispod razine od 2.600 kuna, čini se da je proteklih dana dosegnut i donji cjenovni limit. To nije čudno zna li se da su negativne vijesti i tek prosječni polugodišnji rezultati poslovanja kompanije za nami i da se do kraja godine može očekivati daljnji rast prihoda od prodaje te razine profitabilnosti kompanije. Kao potvrdu takve teze svakako vrijedi spomenuti i prošlostjednu kupnju Ininih dionica njezina predsjednika Uprave.

Pad cijene od dva do tri posto na tjedan zabilježile su dionice IGH i Dalekovoda. Iako taj pad nije velik i ne treba ga tumačiti u smislu promjene očekivanja ulagača u vezi s budućim rezultatima tih dviju tvrtki, on vjerojatno zrcaljuje osjećaj straha koji se posljednjih nekoliko tjedana uvek učinkovito među ulagače. A strah sam po sebi nije loš, pogotovo kada djele umirujuće na previše optimistična očekivanja. U tom smislu ne bi bilo iznenađenje da usprkos skorašnjem IPO-u T-HT grupe do kraja godine vidimo na djelu i prilično neočekivane obrate na tržištu, odnosno nagle promjene trendova i volatilnosti cijena.

Manji pad (-2,08%) zabilježila je i Magmina dionica, i to uz tjedni promet od 7,61 milijun kuna. S druge strane, dionica zagrebačkoga Tekstilprometa je, zahvaljujući solidnim polugodišnjim rezultatima i rastu prodaje od 10%, malo porasla na razinu od 3.650 kuna. Pritom je slaba likvidnost u trgovinu bio ograničavajući čimbenik daljnjem rastu cijene s obzirom na to da se Tekstilprometom trguje uz neočekivano visok popust na fer cijenu u usporedbi s Magmom. Prema podacima s Bloomberga (utemeljenima na poslovnim rezultatima Društva u 2006.), trenutačni je omjer P/BV za Tekstilpromet samo 1,28, omjer P/S 0,36, P/CF 7,65, a P/EBTIDA nevjerojatno niskih 4,22.

Najljepši gubitnik bila je dionica Đuro Đaković holdinga, koja je na vrijednosti izgubila 13,04% završivši tjedan na 230 kuna. Pritom je dionicama Holdinga ostvaren tjedni promet od 5,21 milijun kuna. Najvažniji razlog pada cijene bila je najava da će država uskoro prodati te dionice, i to braniteljima; one će ih, procjenjuje se, stajati 30-ak kuna. Vrijednosno, paket koji država prodaje braniteljima danas vrijedi oko 280 milijuna kuna, a prema svemu suđeni, branitelji će isti paket dobiti za nevjerojatnih 35 milijuna kuna. Jasno je da će se pri takvom nesrazmjeru cijene većina branitelja odlučiti na brzu prodaju dionica, što može značiti i daljnji pad cijene dionica Đuro Đaković holdinga.

I prošli je tjedan na Zagrebačkoj burzi prošao u negativnom raspoloženju nakon nastavka pada cijena većine dionica. Očekivano, pad cijena snažno je utjecao i na kretanje dioničkog indeksa Crobexa. Naime, Crobex je u prethodnome tjednu oslabio novih 1,45%, a tjedan je završio na razini od 4.736,74 boda. U isto je vrijeme obveznički indeks Crobis također zabilježio pad – njegova je vrijednost prošli tjedan pala 0,31%, pa je indeks kraj tjedna dočekao na 98,5250 bodova.

Jedan od većih prošlotjednih dobitnika bila je dionica križevačkog Mlinara, koja je na vrijednosti dobila 13,36% završivši tjedan na 1.451 kuni. Procjenjuje se da su osnovni razlog povećanja cijene bile opetovane spekulacije o prodaji tvrtke. Kao kandidat s najviše izgleda u posljednje se vrijeme spominje Koncern Agrokor. No boljim poznavateljima prilika prilično je jasno da Agrokor ne ulazi u skupinu najužih interesenata za Mlinarovo preuzimanje. Naime, Agrokor je već u nekoliko navrata, preuzimajući trgovačke kuće po Hrvatskoj zajedno s prodajnim objektima, u miraz dobivao i pekarnice, kojih se vrlo brzo nastojao riješiti. U tom smislu jasno je da Agrokorova strategija nije usmjerena na jačanje zastupljenosti u pekarskoj branši, nego primarno u trgovini i proizvodnji hrane.

S druge strane, poznato je da je Mlinar većinski vlasnik trgovačke kuće Žitnjak (51,92% temeljnoga kapitala tvrtke), stoga pojedini analitičari misle da Mlinar i njegova pekarska proizvodnja nisu osnovni predmet zanimanja potencijalnih preuzimača. No kad se uzme u obzir da Žitnjak raspolaže sa samo 30-ak prodavaonica na ne osobito atraktivnim lokacijama, može se zaključiti da ta tvrtka, odnosno njegova imovina, također vjerojatno nisu predmet većeg interesa potencijalnoga preuzimača.

U prilog rasta Mlinarove cijene ne idu ni polugodišnji poslovni rezultati. Naime, ta je tvrtka u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila gubitak od 1,13 milijuna kuna, odnosno 4,41 kunu po dionici, a u isto je vrijeme lani Društvo poslovalo profitabilno, ostvarivši dobit od 1,22 milijuna kuna (6,22 kune po dionici). Također, šestomjesečni su Mlinarovi poslovni prihodi u usporedbi s istim lanjskim razdobljem ove godine smanjeni 6,58%, na 100,76 milijuna kuna. Pad od 16,1% zabilježen je i u operativnoj dobi, koja je u šest ovogodišnjih mjeseci bila 4,76 milijuna kuna.

Dakle, čini se da su trenutačno osnovni ‘value driver’ tržišnih cijena Mlinara i Žitnjaka prilično nezrealna poslovna očekivanja koja u kombinaciji s opetovanim spekulacijama o mogućoj prodaji tih društava dodatno hrane priče u vezi s tom dionicom. Olakotna je okolnost možda da je Mlinarova tržišna kapitalizacija trenutačno nešto veća od 350 milijuna kuna (P/S = 1,79), što se ne čini mnogo u usporedbi s mnogim domaćim kompanijama kojima se trguje na mnogo većoj valuaciji. No usprkos tomu, a na tragu unattractive osnovnog biznisa s obzirom na povrat na uloženi kapital, čini se da je Mlinar tek jedna u nizu od brojnih spekulacija koje s vremenom na vrijeme zapljuškuju domaće tržište kapitala.

Sukladno nastavku pada cijena dionica na burzama širom svijeta, i domaći su fondovi u prošlome tjednu ostvarili relativno skromne rezultate. Pritom su najveći rast zabilježili fondovi koji su najviše bili izloženi investicijama na razvijenim tržištima kapitala. Tako je najveći rast vrijednosti udjela zabilježio fond HPB Titan (+ 4,62%), a slijedili su ga Raiffeisen Active te ZB euroaktiv s tjednim prinosom od 4,99% odnosno 3,96%. Također, solidan je tjedni prinos ostvario i nedavno pokrenuti dionički fond Ilirika Azijski tigar, čija je vrijednost udjela u prošlome tjednu povećana na 3,4%. Kod uravnoteženih fondova najviši je tjedni prinos od 2,23% ostvario uravnoteženi fond Zagrebačke banke ZB trend.

Na strani tjednih gubitnika najveće su minuse ostvarili fondovi KD Investa. Tako je vrijednost udjela njegova dioničkog fonda Victoria samo u prošlome tjednu pala 2,72%, a njegov je uravnoteženi fond Balanced istodobno zabilježio pad vrijednosti udjela od 2,16%. Nešto manji pad vrijednosti udjela (- 1,37%) imao je dionički fond HI-growth, a vrijednost udjela uravnoteženog fonda Ceba Balanced u isto je vrijeme smanjena 1,29%. Među pet najvećih tjednih gubitnika uvrstio se i dionički fond FIMA Equity, s padom vrijednosti udjela od 1,25%.

Najbolji rezultat od početka godine trenutačno pripada dioničkom fondu Prospectus JIE, čija je vrijednost NAV-a povećana 58,37%.