MALI se žilavo bore za mjesto pod SUNCEM

Unatoč žestokoj konkurenciji, mjesta za manje ima ako se financijsko tržište još produbi i manje banke prilagode globalizacijskim vjetrovima. I ako prežive HNB-ove mjere.

Lice domaćega financijskog tržišta posljednjih godina ubrzano mijenja. Veliki gutaju male, fondovska industrija (i ne samo ona) bankama sve brže uzima sve veći dio kolaca, globalizacija pritišće već iz najbližeg susjedstva. Onaj tko nije pod okriljem moćnih vlasnika-zaštitnika, teško se bori za svaki postotak osvojenog tržišta. Može se to zaključiti i iz odgovora pristiglih iz manjih banaka koje uz to jednako, ako ne i više, pogadaju HNB-ove restrikcije. Kako se danas za klijente i svoje mjesto pod suncem bore mali igrači?

U Partner banci kažu da su se još 1991. opredijelili za financiranje malih i srednjih poduzetnika, obrtnika, obiteljskih gospodarstava… Desetljeće i pol iskustva i opstanka na tržištu nije malo, ali konkurencija nikad nije bila jača, netransparentnija, često i s dampilškim potezima, kao u posljednjih godinu i pol, kaže direktorica u toj banci Gordana Turkalj. Razvojem cijelog financijskog sustava, u čijem je udjelu bankovna industrija s 95 posto pala na samo 75, velike i srednje banke nametnule su svakodnevnu borbu za svakoga pojedinog klijenta. Posljedica? Pad kamatnih marži i spreadova.

Dobra vijest za klijente prometnula se u lošu za banke jer je profit vlasnika dosegnuo granicu izdržljivosti, pa aktivne stope mogu samo stagnirati ili rasti, a pasivne padati, tvrdi Turkalj. Ulje na vatru dolijevaju i mjere monetarne politike s ograničenjima rasta plasmana, mjere i usklađenja koja banke moraju provoditi zbog najavljenih i već donesenih propisa (Sporazum o kapitalu Basel II i ostale smjernice EU). Sve to poskupljuje poslovanje jer se pojavljuju novi troškovi kvalitetnijeg upravljanja rizicima, odgovornosti uprava i nadzornih odbora, davanja još važnija unutarnjim kontrolama i revizijama…

Upravo je zato Partner banka inicijator zajedničke suradnje nekoliko manjih banaka u pripremi za uvođenje adekvatnog mjerenja rizika (kreditnog i operativnog) prema Basel II, što bi donekle pojeftinilo prilagodavanje novim pravilima, kaže Turkalj. Hoće li dodatni nameti, koji uvijek teže pritišću manje igrače, ubrzati nova preuzimanja i akvizicije? U Partner banci misle da je to logičan scenarij: neke će manje banke kupiti ili inozemne ili veće domaće banke, no žilaviji dio preživjet će i sâm. I to unatoč HNB-ovim restrikcijama koje bi, misli Gordana Turkalj, morale respektirati veličinu i vlasništvo banaka, dakle i analizu izvora financiranja, veličinu rasta i transakcija i njihov relativni utjecaj na monetarnu i ekonomsku stabilnost sustava. Ograničenje rasta plasmana nije pogodilo banke koje su se zaduživali, nego one koje su se i do sada držale svih preporuka i mjera.

U Karlovačkoj su banci prilično samouvjereni. Predsjednik Uprave Sandi Šola kaže da je konkurencija uvijek dobrodošla sve dok se igra poštena tržišna utakmica. Iz rezultata poslovanja vidljivo je, kaže, da se mogu nositi s velikima jer rastu brže od prosjeka. Scenarij preuzimanja vjerojatan je u većoj ili manjoj mjeri, ali ne i stotinu posto izgledan. Uvijek je bilo malih, srednji, većih i bit će ih i ubuduće.

Više ih pogađaju HNB-ove mjere s kojima se i inače teže nose manji i srednji. Dvanaestpostotni rast veliki će možda teško dosegnuti, no manjim je bankama to nedovoljno. Uz to, velike banke refinanciraju kredite svojim klijentima izvana, što im je otvorilo dodatni prostor za rast. Tom je mjerom ozbiljno narušena tržišna utakmica jer cementira tržišne udjele i ne dopušta manjim bankama da prerastu u veće, tvrdi Šola. To izravno utječe na vrijednost banaka jer su im ograničene mogućnosti rasta, dakle bilance, kredita, prihoda i dobiti. Šola kaže kako razumije potrebu HNB-a da reagira u pokušaju zaustavljanja rasta vanjskoga zaduživanja, ali mjere su, kaže, neselektivne. Male banke nikad nisu bile generator zaduživanja bankarskog sektora, a upravo one najviše financiraju gospodarstvo.

Šola to ilustrira i primjerom: prošle je godine kreditni portfelj Karlovačke banke u dijelu kreditiranja gospodarstva porastao čak 83 posto, obrtnika 53, a gradana samo 13 posto.

I u nekadašnjoj Sonic banci, danas Banco Popolare Croati, kažu da je konkurencija neravno-pravna, i to, među ostalim, zbog mjera o ograničenju rasta plasmana na šest posto na godinu koji najviše pogađa upravo male i srednje igrače. Zato su prisiljeni okretati se nebankarskim proizvodima i uslugama jer klasične proizvode poput kredita mogu plasirati u limitiranom opsegu.

Ipak, manje su banke konkurentne i imaju brojne prednosti u privlačenju klijenata, primjerice, u fleksibilnosti prilagođavanja klijentima, brzini u obradi zahtjeva i cjelokupnog poslovanja s obzirom na jednostavniju hijerarhijsku strukturu i tijek odlučivanja. Tržišne su niše u kojima posluju manje banke limitirane ograničavajućim mjerama HNB-a. Tako je Banco Popolare Croatia u poslovanju sa stanovništvom orijentirana na 47 različitih proizvoda, nedavno je uspostavila suradnju s osiguranjem u prodaji njezinih proizvoda, potpisan je ugovor s investicijskim fondom, planira uvesti faktoring i lizing.

U dijelu poslovanja s pravnim osobama orijentirana je na kreditne linije HBOR-a, planira proširiti poslovanje sa srednje velikim tvrtkama, izvoznicima i proizvodnim poduzećima. Mjesta za manje na tržištu ima dovoljno već i zbog toga što se veliki bave sami sobom, automatski manje klijentima. Veličina je sve manje važan činitelj u odabiru banke jer je cjelokupna sigurnost sustava visoka, a klijenti traže brzu uslugu, jednostavan postupak, široku paletu usluga, fleksibilnost i stvaranje proizvoda po mjeri klijenta, procjenjuju u banci. U rastu ih ograničavaju HNB-ove mjere. Za ovu su godinu, kažu u toj banci, planirali rast od 66 posto. Kako su se mjere pomoćnike, tako su bili prisiljeni nekoliko puta mijenjati planove poslovanja. Mjere ne bi smjelo biti ni linearne ni selektivne ni diskriminacijske, nego isključivo tržišne.

U Vabi, jednoj od banaka koje najbrže rastu na tržištu, kažu da svoje usluge razvijaju prema konceptu financijskog centra, dakle na jednome mjestu klijentima nude sve vrste financijskih, bankarskih i nebankarskih proizvoda. Tako se Vaba, kažu, na tržištu pozicionira kao posve drukčija banka koja klijentu nudi sve proizvode i usluge na jednome mjestu uz višu dodanu vrijednost za svakog klijenta, uz naglasak upravo na kvaliteti i razini usluge. Tako se i lakše nose s konkurencijom velikih: osobnim pristupom klijentu, brzom uslugom, inovativnim proizvodima. Iako se ne vide na meniju velikih, u Vabi kažu da je smanjivanje broja banaka i dalje logičan trend jer trebalo je 24 od ukupno 33 banke imaju tržišni udjel manji od jedan posto. Vaba će, kažu, aktivno sudjelovati u konsolidaciji i tako dodatno učvrstiti svoj položaj. Uostalom, male banke i u velikoj Europi imaju budućnost. U Italiji ih je više od 600, u Njemačkoj više od tisuću, u Austriji stotinjak. Klijentu danas više nije važna samo cijena nego usluga i partnerski odnos. Male banke to s lakoćom mogu jamčiti jer se u njima brzo odlučuje. Dodatna je niša, kažu, i mogućnost specijalizacije poput investicijskog ili privatnog bankarstva, mikrofinanciranja… Što je tržište sofisticirane, otvara se više prostora za male banke, tvrde u Vabi. Kako se nose s HNB-ovim mjerama? Poslovanje su usmjerili u proizvode veće dodane vrijednosti koje se temelje na naknadama. Mjere bi, kažu, trebale biti selektivne i ne bi smjelo utjecati na zaustavljanje investicijskog ciklusa.

U Centar banci dodaju da na konkurenciju utječe nekoliko čimbenika: HNB-ove restriktivne mjere, koje se odnose linearno na brzina usluge, posebno pozornost koju klijent dobiva, postaju odlučujući činitelji pri odabiru banke. Centar banka se, poput ostalih manjih igrača, usredotočila upravo na kvalitetu, i to u dijelu investicijskoga bankarstva. Donedavno su male banke slovile za nesigurne novčarske kuće s neizvjesnom sudbinom. No s razvojem malog i srednjeg poduzetništva te su banke, inače prema aktivi i do 60 puta manje od velikih ‘gazda’, postale stabilne, donoseći vlasnicima sigurnu dobit, kažu. Budući da HNB sve teže daje dopuštenje za rad novim bankama, a velike su i srednje manje-šiše prodane strancima, onaj tko želi ući na još atraktivno bankarsko tržište, morat će pribjeći kupnji manjih banaka, procjenjuju u Centar banci. S približavanjem EU i prilagođavanjem poslovanja tamošnjim standardima, što i te kako poskupljuje poslovanje, male su banke izložene pravom testu izdržljivosti. Uvođenje Basela II, misle u banci, pokazat će tko doista može opstati na tržištu.

U Nava banci priznaju da im konkurencija sve češće uzima neke poslove i klijente i da uz dosta teškoća prate tempo koji diktiraju velike banke, i to prije svega kad je riječ o učinkovitosti, kvaliteti i brzini usluge, pronalaženju tržišnih niša poput fokusiranja na manje kvalitetnijih klijenata i proizvode i usluge koji nisu osnovni bankarski biznis. Zato je izgledan scenarij prema kojemu će, kaže Janko Hrnjak, male i srednje banke jednom sigurno biti na meti preuzimanja. Unatoč tomu, mjesta za manje ima ako se financijsko tržište još produbi i manje banke prilagode globalizacijskim vjetrom. I prežive li HNB-ove mjere.