Pišu: Nenad Kreizer i Andrija Kralj

Iako je Njemačka u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila proračunski višak od 1,2 milijarde eura i trenutačno je u ekonomskoj ekspanziji, mnogi gospodarstvenici misle da Merkel u drugoj polovini mandata mora krenuti u reforme tržišta rada, zdravstveni i ostale.

Odgova samohvale, Berlinski harmoničari i Merkelčićina složna braća… samo su neki od naslova kojima su njemački mediji popratili dvodnevni sastanak koaličijske demokršćansko-socijaldemokratske Vlade Angele Merkel održan potkraj prošlog tjedna podalje od očiju javnosti u istočnomjemačkom dvorcu Mesebergu. I, zaista, sklad kojim su izazvani pred novinare proteklog petka zračili demokršćanska kancelarka Angela Merkel i njezin socijaldemokratski zamjenik Franz Müntefering teško se može naći i u vrhovima političkih udruženja istoga ideološkog predznaka. I Merkel i njezin zamjenik složni su u ocjeni: ova Vlada čini sve kako treba – provodi reforme a da ozbiljnije ne remeti socijalni mir u zemlji, jača Njemačku na svjetskom tržištu i istodobno brani njemačko gospodarstvo od zlih inozemnih fondova.

No usprkos vidnom oduševljenju samom sobom, i još više radom svojih suradnika, Merkel je ipak sačuvala dobru porciju pruske suzdržanosti te zaključila da je Vlada tek na pola puta do cilja.

Brojke idu na ruku samozadovljnoj vladi istočnomjemačke kancelarke. Prvoga dana sastanka u Meseberg je stigla vijest iz Državnoga statističkog zavoda u Wiesbadenu koja je pokazala da je Njemačka u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila proračunski višak od 1,2 milijarde eura što je dokaz da je Vlada u Berlinu na dobrom putu da ostvari jedno od najvećih predizbornih obećanja, a to je nulto zaduženje do godine 2012.

Međutim, nije sve tako sjajno. Da bi velika koalicija funkcionirala, morali su se odraditi mnogi nezgodni kompromisi. Tako poslovna zajednica od Vlade Angele Merkel traži konkretne reforme. Njemački poduzetnici uputili su apel Vladi da pojača nastojanja na provedbi gospodarskih reformi. Čelnik saveza poslodavaca BDA Dieter Hundt kazao je kako bi Vlada trebala iskoristiti sadašnje ubrzavanje gospodarskih aktivnosti želi li provesti prijeko potrebne reforme.

• Aktualni gospodarski rast nema vlastitu dinamiku – kazao je on. – Njemačke kompanije od koaličijske vlade očekuju da u predstojecoj drugoj polovini svog mandata provodi gospodarski orijentirane i intenzivne reforme.

Unatoč Merkelčićinoj visokoj kotaciji u ispitivanjima javnog mnijenja te njezinu uspjehu na međunarodnoj sceni, njezina se koalicija našla na meti kritika ekonomista i poslovnih čelnika zbog skromnih reformi uvedenih otkad je 2005. došla na vlast. Osim toga, njemački savez radnika, koji obuhvaća njemačke sindikate, zahtijeva minimalnu plaću od 7,50 eura po satu, što podržava dio socijaldemokrata. Taj korak osporavaju mnogi poslodavci i ekonomisti koji se pribojavaju da bi to moglo dovesti do smršenja broja radnih mjesta i uništiti njemačku novostvorenu reputaciju veće fleksibilnosti na tržištu rada.

Reforma tržišta rada čini se ipak malo vjerojatnom. Jednostavno, njezini će se efekti vidjeti tek godinama nakon donesenih nepopularnih mjera kad ćemo svi mi zajedno biti u – opoziciji, kaže jedan neimenovani čelnik demokršćana. Ipak, većina analitičara smatra da se uvođenje nekog novog oblika u politici plaća čini neizbježnim budući da se Njemačka bori s nebalansiranošću svojstvenom njenu sektoru usluga u razvoju.

Poduzetnici također imaju primjedbe na zdravstvene reforme te reforme sustava financiranja tuđe njege, stavke koje i poslodavci i uposlenici trenutačno smatraju preskupim.