Kreditne kartice i internet

Negdje ‘na žici’ između kupca i trgovca čući zao čovječuljak koji želi ukrasti podatke o kreditnoj kartici – tako bar glasi mit o elektroničkoj trgovini. Prava je istina nešto drukčija.

Evo što Symantec, poznata softverska kuća specijalizirana za sigurnosnu zaštitu podataka, savjetuje svima koji se upuštaju u online kupnju: Kralja identiteta sastoji se od dvaju koraka. Najprije netko ukrade vaše osobne podatke i zatim ih uporabi na vašu štetu. Sigurnosna zaštita mora se usredotočiti na oba aspekta. Zaštitite svoje podatke. Izbjegavajte davanje tih podataka preko telefona, uništite sve papire s brojevima kreditnih kartica, PIN-ovima i sl. umjesto da ih bacite u smeće. Zaključajte važnije dokumente. Budite svjesni online prijevara. Takozvani phishing sastoji se u stvaranju e-pošte i web stranica koje nalikuju online trgovinama, bankama i sličnome da bi se kupce nasamarilo i dobilo njihove osobne podatke. Ne vjerujte svemu što na prvi pogled izgleda autentično.

Pohranite tajne podatke u direktorije i datoteke zaštićene zaporkama. Poslujte samo sa sigurnosno zaštićenim web stranicama. Rabite firewall (softver koji blokira neovlaštene upade u vaše računalo) i softver za zaštitu od virusa i spama. Zločudni kod poput virusa može se koristiti za krađu podataka.

Nadzirite svoje račune, bankovne i kreditne izvještaje. Prema nekim statistikama čak 40 posto prijevarnih transakcija uoči se tek nakon šest mjeseci, što je prekasno za bilo kakvu akciju.

Odmah reagirajte. Čim uočite nepravilnost, prijavite je banci, odnosno kartičaru. Pobrinite se da se ugroženi računi zatvore, a kartice ponište. I nakon toga nastavite nadzirati račune.

I ako često zamišljamo da online kupnjom šaljemo svoje podatke u internetska bespuća u kojima ih može kupiti bilo tko, sama mreža relativno je sigurno mjesto za njih. U stvarnosti problemi uglavnom nastaju u fizičkom svijetu. Date li kreditnu karticu konobaru ili trgovcu, ne možete biti sigurni da je neće skenirati i pohraniti. Pravim varalicama mnogo je lakše fizički ukrasti ili pronaći izgubljenu kreditnu karticu, pa čak i kopati po smeću, da bi pronašli nečije privatne podatke nego provaliti u nečije računalo.

Elektronički se podaci, pak, najviše kradi upadom na poslužitelje kompanija koje se bave online trgovinom ili procesiranjem plaćanja. Lopovi katkad ukradu goleme baze podataka s osobnim podacima kupaca, kao u nedavnom slučaju online trgovca TJX-a, koji je otkrio višestruke upade u svoju mrežu u posljednje gotovo dvije godine. Važno je napomenuti da se mnoge takve baze podataka vode neovisno o tome je li kupnja obavljena online ili na klasičan način.

Jedanput kad se uplete u mrežu krade identiteta, kupac je izložen svakojakim rizicima. Broj njegove kreditne kartice i ostali podaci, zajedno s tisućama drugih, brzinom munje šire se različitim diskusijskim skupinama, a mogu se uporabiti i za otvaranje novih kartica.

Kako se zaštititi od sigurnosnih prijetnji pri upotrebi kreditnih kartica? Unatoč različitim tehnologijama koje bi trebale jamčiti sigurnost, najvažnija su pravila zdravorazumska, koja i inače primjenjujemo, a ne samo na internetu. Kupujte samo od provjerenih trgovaca za koje ste prije čuli. Pri kupnji provjerite počinje li adresa internetske stranice s https:// i je li u sučelju web preglednika prikazana ikona lokota, što označava sigurnu vezu s poslužiteljem.

Nažalost, ne postoji savršena zaštita. Čak i ako se sami maksimalno zaštitimo, nikad nismo posve sigurni od upada u baze podataka koje vode trgovci, poslodavci, kartičari i banke. No možemo biti svjesni problema i brzo reagirati primijetimo li neovlaštenu transakciju. Više o konkretnim savjetima pročitajte u okviru uz tekst.

Prema analitičkoj kući Gartner neovlaštene transakcije kreditnim karticama po žrtvi krade identiteta u SAD-u učetverostručile su se od 2005. do 2006., prosječno sa 734 na 2.550 dolara. Petnaest milijuna Amerikanaca bilo je između sredine 2005. i sredine 2006. žrtvom krade identiteta. Dio gubitaka koji su žrtve uspele naplatiti od kartičara odnosno banke pao je u godi- nu dana s 87 na 61 posto.

Banque de France, francuska središnja banka, zabilježila je 2005. gubitak od 236 milijuna eura zbog prijevara vezanih uz kreditne kartice. Prema anketi ESTA-e (European Security Transport Association) prosječno 11 posto ispitanika u osam europskih zemalja kaže da su njihove kreditne kartice bar jedanput bile zloupotrijebljene. U ukupnom stanovništvu tomu bi odgovarala brojka od 22 milijuna ljudi.