Poseban prilog

Prezentacija suvremenog pristupa zaštiti okoliša, ekotehnologiji i komunalnom uklanjanju i odlaganju otpada top je tema ovogodišnjeg EMAT-a, sajma koji se ponovno održava pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Zaštita okoliša vjerojatno je najteže poglavlje u pregovorima RH s Europskom unijom. U tom je smislu prezentacija suvremenog pristupa zaštiti okoliša, ekotehnologiji i komunalnom uklanjanju i odlaganju otpada top-tema ovogodišnjeg EMAT-a, sajma koji se ponovno održava pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Sajam je i nastao kao odgovor na potrebe tog sektora gospodarstva s najvećom propulzivnošću posljednjih godina u svjetskim okvirima.

U čemu je EMAT-ovo značenje? Da bismo ispunili zahtjeve koje nameće pridruživanje EU, ali i za dovoljili temeljne civilizacijske standarde, javni sektor u Hrvatskoj mora znatno povećati ulaganja u razvoj potrebne infrastrukture. Prema procjenama Sektor za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK, proces pridruživanja EU zahtijevat će povećana ulaganja u komunalno gospodarstvo. Prema tim procjenama, samo će za ulaganja u razvoj sustava gospodarenja otpadom i pročišćavanje voda trebati gotovo 600 milijuna američkih dolara. Računa se da ukupna ulaganja i potrebe na sektoru zaštite okoliša u RH prelaze 4,5 milijarde dolara.

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izradilo je Nacrt plana gospodarenja otpadom u RH za razdoblje od 2007. do 2015., koji je prihvaćen Vlada RH. Temeljni zadatak tog plana u navedenom razdoblju jest provođenje glavnih ciljeva Strategije, i to: uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta, sanacija ‘crnih točaka’ lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom, razvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom i, konačno, uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom.

U svim hrvatskim županijama ukupno je 199 registriranih skupljača komunalnog otpada. Procijenjena je količina ukupno proizvedenog komunalnog otpada na području RH u 2005. otprilike 1,5 milijuna tona. Količina proizvedenog komunalnog otpada po stanovniku u prosjeku je 0,90 kilograma po stanu na dan, odnosno 327 kilograma po stanu na godinu. Prema preliminarnoj stručnoj procjeni, količina opasnog otpada koji nastaje u RH je 213.000 tona na godinu.

U cestovnom prometu udio biogoriva do 2010. treba dosegnuti minimalnih 5,7 posto, a potrebno je znatno povećati upotrebu ukupljenoga i prirodnog plina te poticati upotrebu vozila male potrošnje i bezmotorne oblike prijevoza.