SMS proizvodi najviše maslinovog ulja i prodaje u Hrvatskoj, a Trenton je na drugom mjestu

Domaće maslinovo ulje ili uvozno? Tko i koliko uvozi, čije se ulje prodaje pod nazivom ‘hrvatsko’ i u čijem su ulju doista hrvatske masline? Prebrojavanje ‘uljnih zrnaca’ maslinova ulja, uz rašireno crno tržište, u razgovoru s većinom naših sugovornika nametnulo se kao goruće pitanje hrvatskog maslinarstva oko kojega se vodi prilično tijesna borba između triju tvrtki: Zvijezde, koja prednjači u prodaji na domaćem tržištu, SMS-a, koji proizvodi najviše maslinova ulja i najviše ga izvozi, te Trentona, koji je po prodanim količinama u Hrvatskoj gotovo izjednačen s SMS-om.

Kao što se moglo očekivati, oni koji prerađuju domaće maslinovo ulje, optuživali su uvoznike, a drugi, pak, nisu željeli otkriti koliki postotak njihova maslinovog ulja može nositi naziv ‘hrvatsko’ jer većina potrošača još gaji iluziju da, kupujući proizvod hrvatske tvrtke, kupuje i domaći proizvod.

Uvoznici su uglavnom diplomatski odgovarali da količine koje uvoze variraju iz godinu u godinu, izbjegavajući tako dati egzaktni odgovor, iako je poznato da su prepucavanja SMS-a i Zvijezde u vezi s tim prije godinu dana dopijela u javnosti.

No, koliko uvoznog maslinovog ulja trošimo ipak se može iščitati iz statističkih podataka. Naime, ukupno tržište maslinova ulja pročvršćuje se na oko 6.000 tona (s time da statistički podaci uvelike variraju: prema DSZ-u je, primjerice, ta količina 2.567 tona), od čega se otprilike 1,4 tisuće tona ulja uvozi. Uzme li se u obzir da se oko dvije do tri tisuće tona domaćeg ulja proda na crnom tržištu, proizlazi da svaka druga ili treća litra ulja na policama hrvatskih prodavaonica dolazi iz uvoza. Pogleda li se cjelokupno tržište, i legalno i ilegalno, svaka je četvrta boca ulja koja se proda u Hrvatskoj uvozna.

A objašnjenje podatka da se četvrtina hrvatskih potreba za maslinovim uljem podmiruje uvozom slično je kao i za većinu poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj – domaća je proizvodnja preskupa.

• Naši proizvođači kažu da im se ne isplati proizvoditi ulje za manje od 54 kune, a kad se na to dodaju troškovi pakiranja ulja, prijevoza, marže trgovaca, te PDV, ispada da se domaće ulje na policama ne može prodavati za manje od 100 kuna po litri, što je sigurno preskupo našim kupcima. S druge strane, europski proizvođači maslinovo ulje proizvode za 2,5 eura po kilogramu – rekao je Davor Karninčić, vlasnik Trentona, i dodao da uvozno ulje nije sinonim za lošu kvalitetu, nego upravo suprotno, jer mora proći dvije stroge provjere kvalitete: u zemlji iz koje dolazi i u Hrvatskoj. Mnogo je veći problem, smatra on, crno tržište ulja, za koje procjenjuje da čini 60 posto ukupne proizvodnje.

Takvu crnu statistiku, kaže Ivan Milat, direktor tvrtke Blato 1902, trebali bi popraviti novi poticaji koje je prije nekoliko dana najavio ministar poljoprivrede Petar Čobanković.

• S novim poticajima 10 kuna za litru ekstradjevičanskog ulja i jednu kunu za kilogram prerađene masline (litra ulja dobije se od šest do osam kilograma masline) i zajamčenu otkupnu cijenu od 40 kuna za litru ulja proizvođač će imati zajamčenih 57 kuna za litru ekstradjevičanskog ulja, što bi ga trebalo potaknuti da ne prodaje ulje na crno. Osim toga, država planira raspisati natječaj za otkupljivače ulja koji će nakon toga morati jamčiti otkup po dogovorenoj cijeni, ali bit će potaknuti sa sedam ili tri kune po litri, ovisno o tome je li riječ o ekstra-djevičanskom ili djevičanskom ulju – objasnio je Milat.

Prema njegovim riječima, za razliku od većine velikih proizvođača ulja u Hrvatskoj, Blato 1902 jedna je od rijetkih tvrtki koja 90 posto ulja otkupljuje od hrvatskih maslinara, a preostalih 10 posto dobiva iz vlastite proizvodnje.

• Prošle godine otkupili smo otprilike 160 tona maslinova ulja, a preradili još otprilike 1.800, od čega nam je ostalo 36 tona, s obzirom na to da preradu maslina ne naplaćujemo u novcu, nego u ulju – dva posto od ukupnog preradenog iznosa – objasnio je Milat, koji planira u skorije vrijeme znatno proširiti maslinike Blata, u kojima je trenutačno 8.500 maslina. Namjerava se, rekao je, natjecati za dobivanje koncesije za državno zemljište na kojem planira posaditi 40 hektara maslina i vinograde, a planira i nastaviti provoditi program okružnjenja zapuštenoga zemljišta u suradnji s državom.

• Do sada smo otkupili ili uzeli u najam otprilike 25 hektara zemljišta iseljenika koji uglavnom žive u Americi, a do kraja projekta ta bi se brojka trebala popeti na 60 hektara – objasnio je Milat.

U proizvodnju sadnica maslinova splitski se SMS, naveo je direktor te tvrtke Srđan Mladinić, upustio još 2000., a u podizanje vlastitih sadnica maslina i smokava 2003., tako da se ove godine očekuju prvi komercijalno iskorištivi plodovi.

• SMS-ovi maslinici u podnožju Kozjaka njeguju se prema organsko-biološkim načelima, zbog čega će biti certificirani kao ekološki. SMS je i stalni inicijator kontrole u trženju maslinovim uljima i stalno inzistira na uvođenju poboljšanja u poljoprivredi i proizvodnji maslinovih ulja. Među ostalim, uveli smo suvremeni način obrade tla za sadnju maslina.

Osim toga, nastavio je, SMS-ov je strateški cilj ojačati vlastiti tržišni položaj u Hrvatskoj i dosegnuti brojku od 40 posto tržišta maslinova ulja te u sljedećih pet godina povećati izvoz sa sadašnjih 45 na 70 posto u svim kategorijama proizvoda.

U ukupnim SMS-ovim prihodima maslinovo ulje sudjeluje s 35 posto, a većina drugih tvrtki iz te branše dio prihoda ostvaruje ostalim poljoprivrednim proizvođačima. Blatu 1902 otprilike polovinu prihoda donosi vinogradarstvo, Trenton proizvodi i slane inčune, riblje paštete, stolne masline i kapare, a Poljoprivrednoj zadruzi Marina posljednjih je godina sve veća stavka u prihodima otkup svježeg voća i povrća. Prema riječima voditelja komercijale PZ-a Marina Jakše Najeva, ta zadruga od 250 kooperanata na godinu otkupi 80-ak tona ulja, od čega je više od 90 posto ekstradjevičansko.

• Osamdesetak posto proizvodnje plasiramo u Hrvatskoj, a ostatak izvozimo u Sloveniju, Njemačku i SAD – rekao je Najev. S obzirom na to da već ima razgranatu mrežu kooperanata, PZ Marina ne planira ulagati u vlastite nasade, a sljedeća su velika investicija gradnja nove uljare i povećanje kapaciteta za skladište.

No, za veće povećanje tržišnog udjela u Hrvatskoj većini su proizvođači maslinova ulja najveća zapreka uvjeti koje im postavljaju trgovački lanci, kao i nemogućnost pozicioniranja na policama Konzuma, koji, naravno, preferira proizvode iz tvrtki koncerna – Zvijezde i Agrolagune.

O problemu s Konzumom jedini je do sada javno progovorio Davor Karninčić izjavivši nedavno da je iz trgovina Ivice Todorica izbačen jer je želio naplatiti svoja potraživanja. U Konzumu svojedobno nije bilo ni SMS-a, ali nedavno je ponovno vraćen. Gubitak položaja na najvažnijim policama u zemlji Karninčić pokušava nadomjestiti izvozom: Trenton izvozi 15-ak posto ukupne proizvodnje u BiH, Crnu Goru, SAD, Njemačku, a od srpnja ove godine i u Rusiju.

Važan izvoznik u tom segmentu jest i porečka Agrolaguna, koja proizvodi 70-ak tona ulja na godinu od maslina iz vlastite proizvodnje. Iako je Agrolagunino ulje iznimno kvalitetno, zbog visoke cijene i pomalo gorkog okusa domaći potrošači nisu prepoznali to ulje pa je to jedan od razloga zbog kojih je svoje kupce pronašlo u inozemstvu. S druge strane, Zvijezda, druga tvrtka iz Agrokorova sustava, većinu maslinova ulja plasira na domaće tržište. O kolikim je točno količinama riječ, u Zvijezdi nisu naveli, odgovorivši samo da u Zvijezdinu ukupnom prihodu maslinovo ulje sudjeluje s otprilike pet posto i da prema DZS-ovim podacima u tom segmentu imaju 20-ak posto tržišta. No, iz toga, kao i podataka o prihodu te DZS-ovih podataka o ukupnom tržištu ulja, može se izračunati da Zvijezda proizvode između 510 i 550 tona ulja na godinu, što je čini liderom u prodaji maslinova ulja u Hrvatskoj.

Točne procjene tržišnih udjela teško je iznijeti jer nitko u Hrvatskoj ne raspolaže podacima o tome koliko se točno ulja proizvede i kakve je kvalitete. Prve konkretne poteze u rješavanju nereda nedavno su povukli SMS i Zadružni savez Dalmacije, koji su inicirali projekt organiziranog trženja maslinova ulja. Tim potezom, kao i projektom Ministarstva poljoprivrede kojim se nastoji okupniti poljoprivredno zemljište, trebala bi se sljedećih godina unaprijediti proizvodnja maslinova ulja. Uspoređno s tim procesom konsolidirat će se i tržište na kojem trenutačno posluje 300 rinjak uljara i proizvođača. Na neke manje proizvođače veći su već bacili oko, a prva meta preuzimanja mogla bi biti uljara Manjavinka, koja se, navodno, prodaje zbog brakorazvodne parnice.