Brokeri svoj posao uspoređuju s Formulom 1: mnogi znaju voziti automobil i željni su uzbuđenja, ali samo su rijetki izvrsni. Prema toj logici, investicijski su savjetnici astronauti koji upravljaju svemirskim brodovima.
Posljednjih dana brokerima telefoni zvone češće nego inače jer je najavljena javna ponuda dionica T-HT-a zainteresirala mnogo više potencijalnih ulagača od onih u Ininu dionicu. Zarada na Ini je dobra pa i nije čudno da je to bio važan korak u razvoju dioničarske kulture, a zanimanje brokera koji obavlja transakcije za ulagače postalo je popularnije.
Povećanjem posla i interesa za ulaganje u dionice povećao se i broj brokerskih kuća na tržištu, a postojeće su proširile poslovanje. Usporedno se povećala i potreba za novim brokerima kojih, barem onih s iskustvom u poslu, na tržištu nema dovoljno. Tako danas u brokerskoj kući nije dovoljno imati jednog do dva brokera kao što je bilo prije nekoliko godina, kad je u danu bilo samo nekoliko transakcija, nego više njih, potrebnih da vode brigu o nekoliko stotina transakcija na dan.
S druge strane oni ‘stari’ brokeri, koji su sredinom devedesetih godina stvarali tržište kapitala, velikim su dijelom postali direktori brokerskih kuća, ušli u poslovanje s investicijskim fondovima ili našli neki drugi mirniji posao.
Posao brokera se, naime, svodi na šestosatno sjedenje pred računalom i ispunjavanje naloga koje daju klijenti. Trenutačno moraju pratiti dva računala jer još nisu sve vrijednosnice prebačene na jedan trgovinski sustav Zagrebačke burze, nego rade preko dva sustava, bivše Varaždinske burze i Zagrebačke. Upravo posao koji traži usredotočenost pred ekranom šest sati na dan, bez pogreške, a da uz to i nije posebno plaćen, odbija mnoge mlade brokere da se njime nastave baviti. Zato nije ni čudno što su se mnogi nakon položenog ispita za brokere vrlo kratko zadržali u tom poslu uvidjevši da nije riječ o brokerima viđenima na Njutorškoj burzi, gdje otvaranje burze počinje zvonjavom, traje uza snažnu galamu i nadmetanje oko cijena, a završava udarcem čekića. Kod nas, ali i u ostatku svijeta, situacija je drukčija jer je više-manje trgovanje kompjutorizirano.
Mnogi se zato često opredijele za stupanj više pa polažu ispite za investicijske savjetnike koji mogu provoditi analize, savjetovati ulagače ili im voditi portfelje.
No, kažu nam brokeri, ni njihov se posao ne svodi na automatizam obavljanja transakcija.
- Kvalitetno obavljanje brokerskog posla nije lagano pa, iako mnogima djeluje atraktivno, samo pojedinci isplivaju kao kvalitetni, kaže broker i investicijski savjetnik u Erste vrijednosnicama Hrvoje Krstulović. Posao brokera usporedio bih s Formulom 1 – mnogi znaju voziti auto i željni su uzbuđenja, ali samo su rijetki izvrsni.
Osim toga i brokeri moraju biti upoznati s važnim informacijama na tržištu jer mnogi klijenti najčešće naloge daju telefonski, a jedan dio njih želi i dobiti informacije o važnijim novostima na tržištu.
-
Pravodobna informiranost jedan je od bitnih elemenata našeg posla – kaže Krstulović.
-
Primjerice, korekcije tržišta uzrokuju zabrinutost ulagača koji tada traže objašnjenje zašto se to događa – kaže viši broker u Fimi Krešimir Čulo.
-
Zato nam radni dan ne počinje u deset, kad se otvara burza, nego u većini brokerskih kuća, a tako i u nas, sat i pol prije, i to pregledom naloga, vijesti, financijskih izvješća ili bilo kakvih napisa koji mogu utjecati na burzu – kaže brokerica u ICF-u Kornelija Lojo.
-
Takav opseg poslovanja koji često i ne dopušta završetak posla u 16 sati, kad se zatvara burza, može katkad dovesti i do po-
Kazne za zaigrane brokere
Na svjetskom tržištu bilo je nekoliko velikih prijevara brokera, među kojima je najzapaženija bila ona Nicka Lessona, brokera britanske Barrings banke, koji je svojim ‘igramu’ tu bank-u staru 200 godina doveo do bankrota. Na domaćem tržištu kapitala u vrijeme kada ga je nadzirala Komisija za vrijednosne papire, bez obzira na nepravilnosti, nije bilo pravodobne kazne za zaigrane brokere. No kažnjene su bilo. Primjerice, kaznena je prijava podnesena protiv direktora brokerske kuće Nacionala Gorana Ko-vačevića zbog neovlaštenih transakcija te brokerske kuće u vrijednosti od 25 milijuna kuna. Bez dozvole za rad ostao je direktor brokerske kuće Agora Stjepko Vojković, i to zbog višemlijunske štete te brokerske kuće na-nesene klijentima. Među onima koji su pronevjerili novac bio je i bivši di-rektor Ceufin brokera Ivan Hren. Komisija je MUP angažirala u slučaju Terminskih transakcija, neregistrira-nog društva koje se na tržištu pred-stavljalo kao brokerska kuća. Istraga je u vrijeme Komisije počela i nad Aleksandrom Hrkačem, kojemu je zatim dozvolu uzela Hanfa.
I dok je kontrola u vrijeme Komisije bila prebliža i nedovoljno stručna, Hanfin nadzor doveo je red na tržište. No, s druge strane, njezino provođenje regulative je prejako, što koči razvoj tržišta. Tako mnogima nije logično da se kazni cijela brokerska kuća ako je propust, makar i slučajno, napravio broker. Ili da se oduzme dozvola za rad jer je tajnica zaboravila predati dokument na vrijeme, što je bio slučaj s brokerskom kućom Interfinance. Ove godine uvjetno su kaznjene brokerske kuće Interkapital, Investco vrijednosnice, Antea brokeri i ICF.
