Home / Informacije / The Averaged American: Surveys, Citizens and the Making of a Mass Public

The Averaged American: Surveys, Citizens and the Making of a Mass Public

Fascinantan pogled na prevrat koji je zauvijek promijenio način na koji Amerikanci vide sebe, prodaju različite proizvode i vode izborne kampanje može se naći u ovoj knjizi profesorice povijesti na Sveučilištu u Pennsylvaniji Sarah E. Igo. U ranim godinama znanstvenog istraživanja, piše Igo, trebalo je mnogo truda da se uvjeri poslovne ljudi koliko je skupljanje podataka o navikama njihovih kupaca korisno. Mnogi nisu vjerovali da će kupci biti voljni odgovarati na znatiželjna pitanja o svojim navikama ili političkim stajalištima koja su postavljali nepoznati ljudi dolazeći im na vrata. A znatan broj skeptika nije ni vjerovao da su prikupljeni odgovori istiniti ili pouzdani.

Igo predstavlja detaljnu analizu triju prekretnica na polju anketiranja: bestseller studije Roberta i Helen Lynd iz razdoblja od 1929. do 1937. koje su razložile živote stanovnika neimenovana, prosječnog gradića u Srednjoj Americi (tijek je o Muncieju u Indiani); stvaranje prvih ‘opinion pollova’ (ankete o mišljenju o određenoj temi, nap. p.) Georga Gallupa i Elma Ropera 1935. te legendarno istraživanje seksualnih navika Alfreda Kinseyja od 1948. do 1953. Ključ industrije anketnog istraživanja bio je definiranje prosječnog Amerikanca. To je svakodnevni čovjek koji će kupiti vaše proizvode ili glasovati za vašega kandidata.

No, kako Igo pronicljivo primjećuje, potraga za prosječnim Amerikancem namjerno je isključivala velike dijelove stanovništva. Tako je istraživanje bračnoga para Lynd isključilo crnce i useljenike, a Kinsey je svoje studije ograničio na bijelce. Prva anketiranja često su loše predstavljala siromašne, rasne manjine, useljenike, južnjake i ostale za koje se vjerovalo da nisu ključni potrošači ili glasači.

No, kako je anketarski posao postao sve sofisticiraniji, Gallup i ostali počeli su proučavati spolne, klasne i geografske razlike da bi pomogli svojim klijentima doprijeti do grupa ‘nekoć rutinski ignoriranih’. Formiranjem pokreta za ljudska prava i seksualnom revolucijom 60-ih razvija se i širi anketno istraživanje, a nova revolucija slijedi početkom 21. stoljeća. Upotrebom vrhunske tehnologije anketari proučavaju skenove mozga da bi utvrdili koja prodajna uvjeravanja ili političke platforme prouzrokuju bljeskove u moždanoj aktivnosti.