Velika gužva u riječkoj luci

Kao se da su luke izlaz države u svijet – a najveći je hrvatski izlaz u svijet zakrčen. Dovoljno je prošetati kontejnerskim terminalom da se uoči gužva koja ondje vlada: brod pristigao s Dalekog istoka istovaruje kinesku i pakistansku robu, s druge strane Južnoafričanci dopremaju kamen za izradu spomenika. Velike dizalice i strojevi u središtu grada, skladište kontejnera na uskom prostoru na kojem se pokušavaju zaobići tegljači i lučka mehanizacija. Svako malo kompozicije vlakova prolaze parkiralištem uz more i automobili se moraju zaustaviti i ukloniti s pruge. Nervozni građani trube teretnom vlaku natovarenom kontejnerima, a hažeovac im uzvraća srednjim prstom.

Slika se posve promijeni kad počne kišiti. Tada sve stane, utovar i istovar čekaju lijepo vrijeme. Isto se ponavlja pri jakoj buri, koja ne dopušta pristanak brodova uz dokove. Kad se smiri, a kiša prestane, gužva postaje još veća. Nekim se tegljačima može dogoditi da zbog toga danima čekaju da dođu na red za utovar ili istovar, a rokovi isporuke u međuvremenu su prošli.

To je riječka svakodnevica, a nema velikih izgleda da se će se stanje ubrzo popraviti.

Tvrtke koje posluju u riječkoj luci već se neko vrijeme suočavaju s problemima pri istovaru i skladištenju robe.

Dio problema nastao je u posljednje vrijeme jer se znatno povećao kontejnerski promet, ali druge su boljke stare – loša prometna povezanost luke s autocestom i nedostatak prostora za skladištenje robe. Lokacija luke, u središtu grada, nimalo ne pomaže jer se kamioni na putu do lučkih dokova miješaju s gradskim prijevozom i stvaraju još veću gužvu, zbog koje kasne na odredište, a središte grada zbog toga je gotovo neprohodno.

Najavljena gradnja ravnica pruge koja bi omogućila mnogo brži prijevoz robe iz Rijeke u unutrašnjost, misle stručnjaci, samo je još jedan način da se podigne cijena dionica Luke Rijeka ili jeftin predizborni trik jer još nije izrađen nijedan projekt vezan uz tu prugu.

No, ostaje činjenica da gotovo 20 godina nije uložena gotovo nijedna kuna u povećanje kapaciteta hrvatskih luka, a Rijeka u tome nije iznimka. Tu je i podatak da Luka Kopar, izravni konkurent Rijeci, ima 20 milijuna četvornih metara prostora na koje može skladištiti robu i vršiti pretovar, a riječka deset puta manje.

Obje tvrtke koje upravljaju lučkim poslovima na području grada Rijeke – Lučka uprava Rijeka i Luka Rijeka d.o.o. – u većinskom su državnom vlasništvu i pokušavaju razriješiti probleme luke i grada. Ali državna je administracija troma i već dulje namjerava pomoći, a Rijeka se danas suočava s problemima.

Lučka uprava Rijeka, državna tvrtka koja upravlja lučkim područjem, provodi projekt Rijeka Gateway kojim bi luka trebala dobiti dvije prilazne ceste D 403 i D 404, koje bi središte grada trebale rastretiti gužve koju stvaraju kamioni – te bi je ceste spojile izravno s autocestom. U sklopu projekta Gateway radi se i na gradnji dvaju novih pristaništa, Zagrebačke obale i Brajdice, na koje bi se trebalo preusmjeriti kontejnerski promet.

Trenutačno je u pripremi druga faza tog projekta, a nakon što se realizira, riječka bi luka mogla prihvatiti više od milijun kontejnera na godinu – objašnjava ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača i ističe da je njihov najveći problem nedostatak prostora, zbog čega su se i odlučili razvijati kontejnerski promet.

Druga tvrtka koja posluje u luci na području grada jest koncesionar Luka Rijeka. I ona priprema projekte da bi ubrzala pretvaranje robe i njezin odvoz iz centra grada. Pripremila je pet milijuna eura koje će uložiti u nabavu novih dizalica, tegljača, viličara i ostale opreme potrebne za istovar.

• Problem nam je stvorio velik porast prometa, zbog čega treba ubrzati razvoj infrastrukture – rekao je predsjednik Uprave Luke Rijeka Denis Vukorepa.

Logističari se slažu s tvrtkama koje posluju na području riječke luke da problemi nastaju jer je premalo prostora za skladištenje robe, zbog čega se kasni s njezinom isporukom.

Stručnjaci smatraju da su investicije koje se planiraju u sklopu projekta Gateway previše dugoročne jer će učinak postići tek za pet do deset godina, a problem treba rješavati danas. Zbog toga Rijeka gubi poslove, a dobiva ih Kopar, što se posebice odnosi na teret iz Mađarske, koji većinom odlazi u Kopar iako je Rijeka Mađarima prirodna luka.

Trenutačno veće povećanje kontejnerskog prometa stručnjaci tumače time da se teret za Srbiju preusmjerio iz Luke Kopar u Rijeku. Taj bi teret vjerojatno i dalje išao preko koparske luke, ali ga je jednostavnije prevoziti preko Rijeke zbog jednostavnijih carinskih propisa i bržeg prijevoza robe nego preko Slovenije, koja uvodi šengenski režim.

Špediteri se također žale da luka ima premalo prostora, promet se sve više povećava, a problemi za njih nastaju i zbog carinskih procedura.

S druge strane, tu su i predstavnici Grada Rijeke. Luka Rijeci duguje više od 30 milijuna kuna komunalne naknade, tvrdi riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Gradske vlasti naglašavaju da bilježi stalan porast prometa, raste joj zarada i diže se cijena njezinih dijonica na burzi, a građani Rijeke koji nisu njezini zaposlenici od toga dobivaju samo gužvu, nepristupačnu obalu u središtu grada i onečišćenje okoliša. Svi uključeni u rad riječke luke, od Grada, špeditera, brodara, pomorskih agenata, Luke Rijeka i Lučke uprave, slažu se da treba što prije sagraditi infrastrukturu, od prilaznih cesta do ravničarske pruge, jer svjetska trgovina morem raste iz godine u godinu.

Velike sjeverne luke Rotterdam i Hamburg pretrpane su, zbog čega se otvara prostor za sjevernojadranski smjer na kojem su luke Kopar, Rijeka, Trst i Venecija. Svi žele da Rijeka preuzme što više kontejnerskog prometa koji će se prevoziti Jadranom jer je on za luke najunosniji. Procjenjuje se da bi se do 2030. uz dovoljna ulaganja u infrastrukturu u Luci Rijeka moglo pretvarati tisuću kontejnera na dan, što bi na kraju cijelom prometnom smjeru moglo donijeti 1,8 milijardi dolara zarade na godinu. Od toga bi kolača dio dobili i brodari, i riječka luka, i špediteri, prijevoznici, autocesta, željeznica te, naposljetku, država.