Home / Informacije / Idealni hrvatski poslovni čovjek

Idealni hrvatski poslovni čovjek

Organiziranje klubova alumnija – bivših studenata visokoškolskih ustanova – pokazalo se uspješnim modelom širenja mreže kontakata mladih ljudi, a Veleučilište VERN’ prvo je u Hrvatskoj koje se na taj način trudi voditi brigu o svojim studentima i nakon završetka njihova školovanja.

Prvi VERN’-ov forum alumnija, manifestacija koja namjerava postati tradicionalnom, okupio je na tri panela najbolje hrvatske gospodarstvenike i političare da bi se diplomantima te škole pružile aktualne informacije i postignuća iz svijeta biznisa i politike. S prosjekom većim od 90 posto zaposlenih diplomanta VERN’ je u desetak godina, koliko postoji, postigao zavidan uspjeh u obrazovanju i osposobljavanju mladih ljudi za poslovne izazove s kojima će se suočiti. Klub alumnija, koji okuplja bivše diplomante, namjerava povozati vernovce i nakon studija da bi poznanstva i druženje tijekom studija primjereno iskoristili i u svojoj, za neke od njih već sada započetnoj, poslovoj karijeri.

VERN’-ov forum alumnija 2007. održavao se u prostorima Boćarskog doma u Zagrebu, a nazočilo mu je, uz sudionike panela i profesore, i 500-tinjak alumnija tog veleučilišta.

  • Želimo da druženje vas diplomanata i naših gostiju dade odgovore na pitanja kamo i kako dalje u ovom turbulentnom svijetu. Nadam se da će naši cijenjeni gosti pomoći svojim iskustvima i bar naznačiti s kojim ćete se problemima suočavati na svojem poslovnom putu – rekao je dekan VERN’-a Mijo Vrhovski pozdravivši prisutne.

Tema prvoga panela ‘Hrvatska gospodarska ekspanzija’ (partner ovoga panela bio je naš tjednik Lider) bavila se prodorom hrvatskih gospodarstvenika na strana tržišta. Sudionici panela, vrhunski poslovni ljudi iz SMS-a, Ingre, Grupe adriatica.net, Fima grupe i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Zagreb Stjepan Fröhlich govorili su o svojim iskustvima izlaska vlastitih tvrtki na inozemna tržišta.

  • Imate li konkurentan proizvod ili uslugu, posao je već napola sklopljen. Nema posebnog recepta za nastup u inozemstvu, morate imati kvalitetan i konkurentan proizvod i viziju kako ga brendirati. Istodobno morate biti i borac i džentlenmen, a pri svakom poslovnom potezu moraju vas voditi originalnost, entuzijazam, zanos i strast – objasnio je direktor SMS-a Srdan Mladinić svoje viđenje i iskustvo s izlaskom vlastitih proizvoda na najzahvatnije svjetsko tržište, ono SAD-a.

Marko Vojković iz Grupe Adriatica.net, našega najvećeg turoperatora, govorio je o izazovima turističke tvrtke koja je po prirodi stvari osuđena na poslovanje većinom sa stranim klijentima i percepciji koju stranci imaju o našem turizmu.

  • Ako ste u turizmu i krećete iz Hrvatske, prirodno ste orijentirani na strana tržišta. Potencijal našeg turizma mnogo je veći od onoga što smo do sada realizirali. Naša ekonomija uglavnom se temelji na pružanju usluga, a taj je mehanizam uglavnom podložan subjektivnim dojmovima kao što su klima, ljudi ili ambijent, tako da se naša kompanija trudi korisnicima prikazati Hrvatsku kao zemlju u koju se isplati otići – objasnio je Vojković Adriatica.netovu strategiju u inozemstvu. Posebno je bio zanimljiv dio njegova izlaganja vezan uz iskustva u Sloveniji, u kojoj je njegova tvrtka akvizicijom triju slovenskih turoperatora postala drugi dobavljač turističkih usluga u toj zemlji.

Panel se bavio i hrvatskom gospodarskom diplomacijom kao važnim čimbenikom koji bi trebao pomoći hrvatskim gospodarstvenicima i kompanijama u izlasku u inozemstvo. Općeniti je zaključak svih sugovornika da je naša zemlja zbog veličine predodredena izla-

ziti na strana tržišta, tako da naši gospodarstvenici, ako već nisu, moraju poslovanje prilagoditi uvjetima koji vladaju u inozemstvu da bismo ondje u budućnosti vidjeli više svojih akvizicija, a ne obratno, kao što je do sada bio slučaj.

Drugi panel prepušten je političarima i njihovim gospodarskim strategijama i, iako forum nije zamišljen kao manifestacija političkog karaktera, takve se teme zbog izbora nije moglo izbjeći. VERN’ se stoga potrudio i na panelu okupio gospodarske stratege svih vodećih stranaka u zemlji u diskusiji u kojoj se nije štedjelo na oštrim riječima, gotovo na granici svade.

Treći se panel ponovno vratio ekonomskoj temi – prilagodbi hrvatskih poslovnih ljudi za sljedeće razdoblje. Sudionici te diskusije bili su stručnjaci za angažiranje zaposlenika i upravljanje ljudskim potencijalima iz renomiranih tvrtki i udruženja kao što su Gallup Organisational (Robert Manchin), MojPosao (Kristijan Pakšec), VIDI-TO (Tomislav Kotnik), AT ADRIA (Zoran Sušanj, ujedno profesor na VERN’-u) i Neumann International (Mirjana Šlat). Svaki od njih objasnio je kako bi trebao izgledati idealni hrvatski poslovni čovjek, što je potkrijepio primjerima iz prakse i slikama o stvarnom stanju u kojem se danas nalazi hrvatsko gospodarstvo.

  • Forum je za sugovornike doista odabrao vrhunske hrvatske poslovne ljude koji su u istinu obilježili ovogodišnju poslovnu scenu, od Ingre, koja je udvostručila dobit od poslovanja, do SMS-a, koji je jedna od boljih proizvodno-prerađivačkih tvrtki. Najviše me se dojmio Šrdan Mladinić, koji je pravi primjer suvremenoga hrvatskog poslovnog čovjeka – rekla je Iva Novak, jedna od alumnija, bankovna službenica u RBA-u.

Njezina kolegica Martina Kos također misli da je prvi forum alumnija odličnim odabirom sugovornika, čiji bi primjer trebalo slijediti i poslušati njihove savjete, postigao svrhu. Mladu administratoricu zaposlenu u tvrtki M+S d.o.o. najviše se dojmla Ljiljana Weissbarth iz FIMA grupe zbog savjeta o tome kako se ponašati na mladom hrvatskom financijskom tržištu.

  • Ovakav je način okupljanja odlična ideja. Osnutak kluba alumnija izdvaja VERN’ od ostalih veleučilišta. Dobro je vidjeti kolegice i kolege s VERN’-a, profesore i predavače, čuti mišljenja, savjete i preporuke sudionika foruma, ljudi koji su postigli ono čemu mi težimo – Martinini su dojmovi s prvog foruma alumnija.

Prvi VERN’-ov forum alumnija završen je neformalnim druženjem bivših studenata u The Movie Pubu uz piće i gledanje utakmice hrvatske reprezentacije, a druženje je za neke potrajalo i do kasno u noć.