Priželjkivanje hepienda

I dok se u medijima nagada koliko će građana upisati dionice T-HT-a u skoroj javnoj ponudi, na tržištu i dalje traje ‘rasprodaja’ dionica. Pristom mnogi investitori s čudežnjem promatraju burzovne tečajnice s mišlju da je korekcija cijena prolaznog karaktera i da vrlo brzo treba uslijediti ponovni rast cijena dionica. No, situacija ipak nije toliko jednostavna niti ohrabrujuća. Baš suprotno, pogled na rast dioničkog indeksa Crobex od početka godine i analiza polugodišnjih rezultata domaćih kompanija, i dalje upućuju na notornu činjenicu da su mnoge od domaćih kompanija još uvijek precijenjene, barem sa stajališta uspoređne analize sličnih kompanija u regiji. No, naglo osviještena dioničarska populacija, poučena dosadašnjim izdašnim zaradama, i dalje tržište promatra iz prilično nerealne perspektive, priželjkujući hepiend.

Kako god bilo, za tržišni plasman dionica T-HT-a zasigurno neće nedostajati kandidata, usprkos tome što su Vlada i DT, prošli tjedan na Glavnoj skupštini društva odlučili isplatiti 2,41 milijardi kuna dividende iz zadržane dobiti ostvarene u proteklim poslovnim godinama. Dividenda će biti isplaćena sadašnjim dioničarima najkasnije do 15. rujna, i to razmjerno njihovim udjelima u temeljnom kapitalu društva, što znači da će DT dobiti 1,23 milijarde kuna, dok će državi pripasti 1,01 milijarda kuna. Niti Fond hrvatskih branitelja Domovinskog rata neće ostati zakinut; na njegov bi račun uskoro trebalo stiži nešto manje od 169 milijuna kuna.

Uz dionice T-HT-a, prošli su tjedan tržištem dominirale dionice brodarskoga sektora, osobito one Atlantske plovdb. Naime, tijekom prošlog tjedna kompozitni indeks BDI za prijevoz suhih i rasutih tereta, nakon što je nedavno dosegnuo najvišu povijesnu razinu, i dalje je nastavio rasti. Tako je potkraj prošloga tjedna njegova vrijednost probila razinu od 8.400 bodova, no s obzirom na intenzitet njegova rasta, uskoro je moguće očekivati promjenu trenda, iako će indeks vjerojatno ostati na visokim razinama. Kako god bilo, Atlantska je bila najlikvidnije prošlostjedno izdanje, s obzirom na to da je njome ostvaren tjedni promet od 19,5 milijuna kuna.

Jedan od većih prošlostjednih gubitnika, s padom cijene od 14,49% na tjednoj razini, bila je dionica Našicementa. Razlog za pad cijene bila je objava poziva za izvanrednu Glavnu skupštinu na kojoj bi trebala biti donesena odluka o povećanju temeljnog kapitala tvrtke za 320 milijuna kuna izdavanjem novih dionica koje će upisati isključivo većinski vlasnik tvrtke, Nexe grupa. Navedenim povećanjem temeljnog kapitala, Našicement će izdati 800.000 novih redovnih dionica pojedinačne nominalne vrijednosti 400 kuna, odnosno ukupnog nominalnog iznosa 320 milijuna kuna. Sve nove dionice upisat će Nexe grupa te ih uplatiti ulaganjem potraživanja koja ima prema Našicementu.

Najava skore privatizacije prošlog je petka naglo pojačala interes za dioničce kutinske Petrokemije, što se vidjelo i iz nagla rasta tržišne cijene. Tako je cijena Petrokemije u prošlom tjednu ojačala za 5,26%, na konačnu tjednu razinu od 280 kuna. Pritom je dionicama ostvaren tjedni promet u iznosu nešto manjem od 5,7 milijuna kuna. Naime, prema pisanim dnevnog tiska, privatizacija Petrokemije trebala bi se provoditi prema sporazumu sa sindikatima iz davne 1998. godine.

To bi u stvarnosti trebalo značiti da će zaposlenici stjecati dionice društva po istim ili sličnim uvjetima prema kojima su dionice stjecali i radnici drugih tvrtki u postupku privatizacije. Trenutno je teško procijeniti po kojoj bi cijeni zaposlenici Petrokemije mogli stjecati dionice. No, možda se dio odgovora na to pitanje može pronaći u Izvješću državne revizije o pretvorbi i privatizaciji tvrtke. Naime, u sporazumu Vlade i Sindikata iz 1998. godine utvrđeno je da će se daljnji proces privatizacije Petrokemije provoditi na način da 51% dionica (p)ostane predmet kuponske privatizacije, a da HFP zadrži 49%.

Nadalje, utvrđeno je da će se privatizacija 49% vlasništva dionica Petrokemije koje zadržava HFP provoditi na način da će Fond za taj dio vrijednosti omogućiti zaposlenicima i ranije zaposlenima u Društvu pravo upisa dionica uz popust, i to na obročnu otplatu do 20 godina. Prodajna cijena dionica zaposlenima utvrđivala bi se prema procijenjenoj vrijednosti dionica, a u slučaju da u kuponskoj privatizaciji cijena dionica za sudionike bude povoljnija za zaposlene, oni bi imali pravo na upis dionica po cijeni postignutoj u kuponskoj privatizaciji.

Na kraju, i dalje ostaje otvoreno pitanje na koji će način Vlada provesti postupak daljnje privatizacije Petrokemije. Vjerojatno će model biti sličan onome koji je prije otprilike godinu i pol proveden u Diokiju, odnosno onome koji se trenutno provodi u Đuro Đaković Holdingu. No, s obzirom na izražen nesrazmjerni tekuće tržišne cijene dionica na burzi te očekivane povlaštene cijene za zaposlenike, ostaje otvoreno pitanje, komu zapravo Vlada ide na ruku kada dionice prodaje znatno ispod njihove tržišne cijene, a s druge strane već godinama porezni obveznici neizravno subvencioniraju energente (plin) za tu istu Petrokemiju. Bez spomenute subvencije, Petrokemija ne bi mogla uopće poslovati, što dovoljno govori o daljnjoj neodrživosti stanja u samome društvu koje je od privatizacije našlo, višekratno saniralo gubitke u iznosu većem od milijarde kuna.

I prošlog se tjedna nastavila korekcija cijena dionica, što se očekivano negativno odrazilo i na kretanje vrijednosti udjela domaćih fondova. Na ljestvici najuspješnijih fondova prvo je mjesto zauzeo dionički fond Ilirika Azijski tigar, čija je vrijednost udjela povećana za 1,82%. To je ujedno bio i jedini fond koji je na tjednoj razini ostvario prinos viši od 1%. Solidan tjedni prinos ostvario je i fond Raiffeisen Active, čija je vrijednost udjela u prošlome tjednu povećana za 0,99%, dok je vrijednost udjela fonda Prospectus Global Equity u isto vrijeme porasla za 0,92%. Na strani tjednih gubitnika našao se znatno veći broj fondova. Tako je vrijednost udjela uravnoteženog fonda KD Balanced u prošlome tjednu smanjena za 2,32%, dok je dionički fond Fima Maximum u isto vrijeme zabilježio pad vrijednosti udjela od 1,63%.

Mjeren prinosom od početka godine najbolji rezultat trenutno pripada dioničkom fondu Prospectus JIE s obzirom na to da je vrijednost njegova udjela povećana za 58,4%. U skupini uravnoteženih fondova primat je preuzeo fond HPB Dynamic, koji je ostvario prinos od zavidnih 46,25%. Kod obvezničkih fondova najviši prinos ostvario je fond Capital One, investicijske kuće Intercapital (+6,27%), dok je kod novčanih fondova do sada najuspješniji bio fond – Interinvest Cash, čija je vrijednost udjela povećana za 2,91%.