Specijal

Anton Kovačev naglasio je da je ovogodišnji skup poseban po tome što se obilježava 15 godina otkako je HBOR počeo s radom te iskorištio priliku da podsjeti okupljene sudionike na dosadašnje uspjehe. Prema njegovim riječima, HBOR je od svog osnivanja sudjelovao u kreditiranju više od 35 tisuća projekata putem kojih je plasirano 58 milijardi kuna.

Od ukupnog iznosa, 13 milijardi kuna utrošeno je na neposredno poticanje izvoza, a 4,6 milijardi kuna na osiguranje izvoza od rizika – nabrajao je Kovačev i dodao da je HBOR tijekom ove godine predstavio nekoliko novih programa poticanja izvoza. Naime, Kovačev je naglasio da je uloga HBOR-a osluškivati gospodarstvenike te prema njihovim željama krojiti nove ili prilagođavati stare programe. Svjesni činjenice da se uspješni izvoznici trebaju dokazati i na maščnom tržištu, u banci nude programe poticanja domaćih poduzetnika, dok najviše prilike da svoje poslovanje unaprijede uz pomoć HBOR-a imaju inovativni poduzetnici.

Bez novih proizvoda ili unapređenja starih, kompanije nemaju što tražiti na globalnom tržištu i upravo smo zato pokrenuli novi program poticanja inovacija te osim što sudjelujemo u kreditiranju projekata ulazimo u zajednički rizik s poduzetnikom ulaganjem u temeljni kapital – objasnio je Kovačev.

Izlaganje domaćina nastavio je izaslanik premijera i potpredsjednik Vlade Damir Polančec riječima da Hrvatske treba postati ne samo mala zemlja za veliki odmor već i mala zemlja za velika ulaganja. Ispred 170 okupljenih Polančec je iznio nekoliko makroekonomskih pokazatelja i naglasio kako ih većina neprestano raste te pozvao sve segmente društva da se snažnije angažiraju na povećanju izvoza i poboljšanju platne bilance.

Hrvatska, zahvaljujući svojoj geografskoj poziciji, ima prilike postati lider na regionalnom tržištu – kazao je Polančec i istaknuo da struktura stranih ulaganja pokazuje kako strani kapital najčešće dolazi putem akvizicija što bi trebalo promijeniti, odnosno povećati druge načine ulaganja. Nadalje, potpredsjednik Vlade je objasnio da je potreban uvoz izvozom na razini 48 posto što još nije zadovoljavajuća razina. Nakon iznošenja makroekonomskih pokazatelja, Polančec se osvrnuo i na mjere Hrvatske izvozne ofenzive te pozvao strane ulagače da pokušaju na vrata Agencija za poticanje izvoza i ulaganja koja je pravi partner svakom investitoru.

Domaći pokazatelji poslužili su kao dobar uvod izlaganju Larsa Kolte, predsjednika Bernske unije, udrženja izvozno-kreditnih agencija i osiguravatelja izvoza, koji je govorio na temu Budućnost izvozno-kreditnih agencija. Svijet je ravan – slikovito je Kolte opisao način poslovanja u suvremenim uvjetima. Kolte tvrdi da je nekoliko čimbenika presudilo u toj njegovoj tezi. Osim pada komunizma i ulaska novih zemalja u tržišnu utakmicu, globalizaciji je pridonijelo pojeftinjenje distribucije robe i usluga te revolucionarni pomaci u komunikaciji koji su omogućili poduzetnicima da otvaraju uređe na različitim krajevima svijeta.

Kolte je objasnio da je Bernska unija od početka devedesetih znatno proširila svoje poslovanje. Njene članice su u gotovo jednakoj omjeru privatni osiguravatelji i javne institucije koje na globalnoj razini vode intenzivne razgovore. Sve to, kaže Kolte, upućuje na činjenicu da se ozbiljno zaoštrila konkurencija među privatnim osiguravateljima i javnim organizacijama kojima je cilj poticati izvoz i kreditirati poduzetnike.

I dok su se prije javne organizacije mahom bavile dugoročnim i srednjoročnim investicijama, a privatni osiguravatelji bili orijentirani na kratkoročne poslove, danas je situacija drugačija. I privatnici ulazu dugoročno – objašnjava Kolte i nastavlja da taj trend jačanja konkurencnosti može biti samo poveljan za gospodarstvenike budući da se tako otvara više izvora za financiranje – objasnio je Kolte i svoje izlaganje zaključio tezom da HBOR, s obzirom na dosadašnje poslovanje, ima velike šanse da postane relevantan igrač na svjetskom tržištu.

Osim da je Zemlja ravna ploča, sudionici HBOR-ove konferencije naučili su i to da dinosauri nisu izumrli jer se izvozno-kreditne agencije prilagođavaju novim uvjetima na tržištu i šire svoje poslovanje ponudom novih programa. Uvjerila su ih u to i iskustva predstavnika norveških, švedskih, belgijskih i španjolskih izvozno-kreditnih banaka dok se, primjerice, Edvard Stang, direktor norveškog GIEK-a, upitao nisu li zbog globalizacije važnije usluge osiguranja od izvoznih programa, a Joaquín de la Herran, izvršni direktor španjolske CESCE, naglasio je da je tanka granica u razlikovanju političkih i komercijalnih rizika.

Financiranje izvoza odnosno izvozni kredit stvar je prošlosti, to je kao da se sada u Velikoj Britaniji počne ponovno mlijeko dostavljati u bocama od kuće do kuće – tu mačio je Lennart Skarp, zamjenik generalne tajnice Bernske unije. Pa ipak, prema podacima Bernske unije, izvozni krediti ne smanjuju se. Kratkoročni, rekao je Skarp, čak i rastu, a stvarnost pobija i teze da se od rizika treba ponajprije štititi u siromašnijim zemljama.

Pogrešno je vjerovati da se izvozni krediti smanjuju. Pogrešno je i da su oni namijenjeni poslovanju na siromašnijim tržištima, kao i to da ih podupiru vlade – zaključio je Skarp uvjeren da izvozno-kreditne agencije ulaze u novu eru u kojoj će najbolje prakse s tržišta postaviti novo pravilo igre.

Švedska izvozno-kreditna agencija EKN, rekla je Susanne With, savjetnica u EKN-u, upravo tako nastoji raditi i fleksibilnost je odlika kojom se izuzetno ponosi. Aktivno radimo na širenju izvoza malih i srednjih poduzeća. Svijet se mijenja i mi s njim i premda smo kao državna agencija mogli prepustiti svoju ulogu privatnom sektoru, otkrili smo novo mjesto na tržištu pa promoviramo švedski izvoz i internacionalizaciju švedske trgovine i industrije – objasnila je Susanne With, savjetnica u javnoj agenciji švedske Vlade koja posluje od 1933. godine.

Belgija pak agenciju koja se bavi izvoznim kreditiranjem ima još od 1921. godine, a danas im je glavni zadatak pomagati belgijskim kompanijama u njihovu poslovanju na međunarodnom tržištu, ali i – kao što je rekao Dirk Terweduwe, zamjenik izvršnog direktora agencije ONDD – davati im potporu u izravnim stranim ulaganjima.

Zanimljivu raspravu tijekom konferencije pokrenuo je direktor mađarske inačice HBOR-a, Exim Banke, Zoltan Bodnar. Bodnar je, naime, naglasio da 80 posto mađarskog izvoza otpada na velike, multinacionalne kompanije, dok male i srednje tvrtke uvelike zao staju, iako su im to najvažniji klijenti kojima plasiraju 55 posto sredstava. Prema njegovu mišljenju, glavna kočnica su propisi Europske unije i OECD-a koji su pomoćili programe garancija.

Biokracija šteti izvoznicima pogotovo onima novih članica EU. Mi stoga tražimo veću fleksibilnost – kazao je Bodnar čije je teze odbio komentirati David McGlue, direktor Sektora financijskih operacija Europske komisije. Komisija ozbiljno pristupa problematici i svoje odluke donosi nakon sustavnog promišljanja. Mi štitimo tržišno natjecanje i podržavamo razvoj malih i srednjih poduzeća – smatra McGlue i nastavlja da je najveći problem malih i srednjih poduzeća što teže internacionaliziraju svoju ponudu te, za razliku od SAD-a gdje se taj segment poduzetništva razvija vrlo brzo, europske tvrtke s jednom petinom sudjeluju u ukupnom izvozu.

Profesor Ricardo Lago s Florida International Universitya istaknuo je da subvencije i krediti ne bi trebali biti usmjereni velikim kompanijama. Velike kompanije znaju procijeniti svoje rizike i sve manje trebaju potporu države – riječi su Ricardo Lago iz australijskog OEKB-a. Njegovo je mišljenje da mala i srednja poduzeća nemaju na raspolaganju dovoljno sredstava za razvoj te bi zbog toga preporučio izvozno-kreditnim institucijama da u svoj portfolio uvrste program koji im omogućava da investiraju u temeljni kapital. Panel posvećen inovativnom poduzetništvu zaključio je domaći ekonomski stručnjak Mladen Vedriš.

Nogometni će vam uvijek reći da više vole igrati na domaćem terenu jer su tu jači. Tako je i s izvoznicima. Nadalje, EU stvara jako unutarnje tržište i nastoji konkurirati Aziji i SAD-u. Zato je sada, prije nego što uđemo u EU, izuzetno važno intenzivirati poduzetničke inicijative budući da sad imamo više manevarskog prostora u jačanju gospodarstva i izvoznika – smatra Vedriš i dodaje da su mala i srednja, inovativna poduzeća dragocjeni inkubator znanja i vještina i izuzetno važni u procesu klasternizacije koji povećava šanse za izvoz.