Home / Tvrtke i tržišta / Spriječiti nekontrolirani ulazak konkurencije iz Europske unije

Spriječiti nekontrolirani ulazak konkurencije iz Europske unije

U svakom poglavlju pregovora s EU može se rabiti načelo tzv. zaštite javnog interesa, u ovom slučaju zaštite interesa hrvatskih autoprijevoznika, odnosno načelo izbjegavanja diskriminacijske primjene hrvatskih zakona na građane EU, i to tako da se de facto nametnu uvjeti ulaska novih prijevoznika na naše tržište prijevoza, što bi uvelo reda, ali i spriječilo nekontrolirani ulazak jake konkurencije iz Unije. Pravila za ulazak stranaca na naše područje trebaju se voditi istom logikom kao u Grčkoj ili Italiji.

Najveći su problem svih poduzetnika u Hrvatskoj, ne samo autoprijevoznika, tzv. skriveni porezi, odnosno sve dažbine (cestarine i slično), o kojima se ne govori koliko o porezu na dohodak ili dobit. To jednako vrijedi i za mnoge poreze i nerazumijevanje na razini lokalne samouprave, primjerice, nalaženja i plaćanja parkirališnog prostora za autoprijevoznike. Problem je rješiv: prije donošenja bilo kojeg propisa treba se konzultirati s poduzetnicima na koje će se primjenjivati.

Politička potpora nije upitna niti bi to trebala biti. Naime, Hrvatska u pregovore s EU ulazi sa samo nekoliko jakih karata, a jedna je od njih naš zemljopisni položaj, odnosno luke na Jadranu i rijekama te prometni koridori koji vode prema njima. Uz to, ti su prometni pravci interes i EU, a ako nisu, trebamo lobirati da to postanu pa će se ti projekti brže realizirati uz pomoć hrvatskog i Unijinog novca. Važno je, međutim, osigurati da luke i koridori prema njima ostanu u hrvatskim rukama, inače će sve to biti besmisleno!

Poruka je jasna: svaki zakon koji se odnosi na prijevoznike mora biti rezultat struke i plod javne rasprave među prijevoznicima. S druge strane, prijevoznici se trebaju organizirati radi lobiranja u svoju korist poput svojih kolega u Italiji ili Francuskoj.

HSS je nezadovoljan sporim usklađivanjem hrvatskoga zakonodavstva s europskim, za što je isključivo odgovorna Vlada RH, a nadležan Sabor. Klub zastupnika HSS-a u saborskom postupku trenutačno ima dva prijedloga izmjena Zakona o sigurnosti prometa i zaključak kojim od Vlade traži izvješće o stanju sigurnosti u prometu na cestama za 2006. Poznato je da smo kao klub pokrenuli inicijativu za izmjenu zakona prema kojemu je kriterij za obavljanje poslova prijevoza bila starost vozila. Bez obzira na to što nije riječ o ‘političkim’ zakonima, predugo, i to neopredeljeno, čekaju na uvrštenje na dnevni red.

HSS je posve svjestan da je cestovni prijevozi važna gospodarska grana u Hrvatskoj. Svjesni smo da prijevoznici trebaju dobiti adekvatnu potporu u procesu pristupanja EU, ali i nekoliko godina poslije ulaska, jer inače neće moći izdržati pritisak inozemne konkurencije. U Hrvatskoj već više od pet godina intenzivno gradimo autoceste, pa je posve nelogično da se prijevoznici njima ne koriste zbog visokih cestarina.

Podupiremo sniženje cijene cestarina je tako će se od prometa rasteretiti i lokalne ceste. Kad je riječ o ostalim uvjetima poslovanja, država mora prijevoznike rasteretiti prevelikih poreza, doprinosa, a osobito administrativnih pristojbi. Cijene i popuste za gorivo prijevoznici trebaju pokušati dogovoriti udruživanjem u klasteru i izravnim pregovaranjem s trgovcima. O kvotama i podjeli međunarodnih dozvola za cestovni prijevoz trebaju samostalno odlučivati prijevoznici udruge.

Gradnja logističko-distributivnih centara ne smije biti političko, nego gospodarsko pitanje. Politika oko toga mora postići konsenzus jer, ne sagrade li se ti centri, nećemo moći iskoristiti geografske prednosti i potencijale koji su nam na raspolaganju nakon gradnje cestovne i željezničke infrastrukture.

Pri pisanju novih ili izmjeni postojećih propisa svakako valja tražiti i uvažavati prijedloge struke. Tako ćemo dobiti propise koji se neće prečesto mijenjati. Stanje u prijevozu i u ukupnom gospodarstvu može se mijenjati nabojno samo uvažavamo li prijedloge struke – ako struka zna porezima i ostalim davanjima puniti državni proračun, svakako može mnogo toga reći i pri sastavljanju propisa.

SDP je stranka kojoj je okosnica izbornog programa veća stopa gospodarskog rasta, i to ulaganjem u objekte fizičke infrastrukture.

Poticaji za podizanje konkurentnosti nekih prometnih pravaca u odnosu na europske mogući su i o njima će se raspraviti s prometnom strukom. Kad je riječ o poticajima na domaćem tržištu, usmjerit će se u željeznički promet.

U cestovnom je prometu važna modernizacija voznog parka i ulaganja koja će omogućiti povećanje konkurentnosti domaćih prijevoznika. Veća stopa rasta, snažnije investicije u promet i bitka za konkurentnost hrvatskoga prometnog pravca značit će i sigurnost za zaposlene.

Za sljedeće mandatno razdoblje to bi značilo ulaganje u željezničku infrastrukturu, dovrsenje projekta autoceste te kvalitetno održavanje regionalnih i magistralnih cesta. Uz ulaganja u prometnice i željezničku infrastrukturu prijeklo je potrebno uložiti i u morske, riječne te zračne luke, kao i u nužnu luku infrastrukturu. Takvo ulaganje znači da će, uz energetiku, promet i nadalje biti važna strateška odrednica Vladine politike. Za kvalitetno odlučivanje o prioritetima ulaganja i procjeni njegove profitabilnosti potrebno je i dijalog sa stručnjacima i udruženjima.