Ugovoreno kreditiranje hidroelektrane

Kredit vrijedan 27 milijuna eura namijenjen gradnji i opremanju hidroelektrane Mostarsko blato, koji su u pozadini 6. međunarodne konferencije Poticanje izvoza potpisali predstavnici HBOR-a, Unicredit Zagrebačke banke d. d. iz Mostara i Zagrebačke banke d. d. iz Zagreba kao kreditori te Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d. d. kao korisnici kredita, označit će mali napredak u nastojanju da se smanji jaz između hrvatskog uvoza i izvoza. U realizaciji projekta, naime, sudjeluju hrvatska poduzeća Končar-Inženjering za energetiku i transport, Energocontrol te Konstruktor koji će u Bosnu i Hercegovinu izvesti robu i radove vrijedne ukupno 38,7 milijuna eura.

Zadovoljstvo što je takav ugovor potpisan na HBOR-ovoj konferenciji izrazio je i potpredsjednik Vlade Damir Polančec dok je još jednom istaknuo namjeru Vlade da smanji deficit u vanjskom trgovinskom bilanci. Čestitke su primale i predstavnici Končar KET-a i Energocontrola koji će, kao članovi konzorcija Mostar, hidroelektrani Mostarsko blato isporučiti eletroenergetska oprema vrijednu 25,1 milijuna eura, a i predstavnici Konstruktor inženjeringa koji će izvoditi građevinske radove. Generalni direktor Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne Vlado Marić istaknuo je da će ovim ugovorom potrošači u BiH, a možda i u Hrvatskoj, dobiti novih 167 GWh električne energije godišnje, a projekt bi trebao biti gotov za tri godine.

Na dubrovačkoj konferenciji o izvozu potpisano je i Sporazum o suradnji između HBOR-a i francuske banke BNP PARIBAS.

Nisu izumrli jer se izvozno-kreditne agencije prilagođavaju novim uvjetima na tržištu i šire svoje poslovanje ponudom novih programa. Uvjerila su ih u to i iskustva predstavnika norveških, švedskih, belgijskih i španjolskih izvozno-kreditnih banaka dok se, primjerice, Edvard Stang, direktor norveškog GIEK-a, upitao nisu li zbog globalizacije važnije usluge osiguranja od izvoznih programa, a Joaquín de la Herran, izvršni direktor španjolske CESCE, naglasio je da je tanka granica u razlikovanju političkih i komercijalnih rizika.

• Financiranje izvoza odnosno izvozni kredit stvar je prošlosti, to je kao da se sada u Velikoj Britaniji počne ponovno mlijeko dostavljati u bocama od kuće do kuće – tu mačio je Lennart Skarp, zamjenik generalne tajnice Bernske unije.

Pa ipak, prema podacima Bernske unije, izvozni krediti ne smanjuju se. Kratkoročni, rekao je Skarp, čak i rastu, a stvarnost pobija i teže da se od rizika treba ponajprije štititi u siromašnijim zemljama.

• Pogrešno je vjerovati da se izvozni krediti smanjuju. Pogrešno je i da su oni namijenjeni poslovanju na siromašnijim tržitima, kao i to da ih podupiru vlade – zaključio je Skarp uvjeran da izvozno-kreditne agencije ulaze u novu eru u kojoj će najbolje prakse s tržišta postaviti novo pravilo igre.

Švedska izvozno-kreditna agencija EKN, rekla je Susanne With, savjetnica u EKN-u, upravo tako nastoji raditi i fleksibilnost je odlika kojom se izuzetno ponosi.

• Aktivno radimo na širenju izvoza malih i srednjih poduzeća. Svijet se mijenja i mi s njim i premda smo kao državna agencija mogli prepustiti svoju ulogu privatnom sektoru, otkrili smo novo mjesto na tržištu pa promoviramo švedski izvoz i internacionalizaciju švedske trgovine i industrije – objasnila je Susanne With, savjetnica u javnoj agenciji švedske Vlade koja posluje od 1933. godine.

Belgija pak agenciju koja se bavi izvoznim kreditiranjem ima još od 1921. godine, a danas im je glavni zadatak pomagati belgijskim kompanijama u njihovu poslovanju na međunarodnom tržištu, ali i – kao što je rekao Dirk Terweduw, zamjenik izvršnog direktora agencije ONDD – davati im potporu u izravnim stranim ulaganjima.

Zanimljivu raspravu tijekom konferencije pokrenuo je direktor mađarske inačice HBOR-a, Exim Banke, Zoltan Bodnar. Bodnar je, naime, naglasio da 80 posto mađarskog izvoza otpada na velike, multinacionalne kompanije, dok male i srednje tvrtke uvelike zao staju, iako su im to najvažniji klijenti kojima plasiraju 55 posto sredstava. Prema njegovu mišljenju, glavna kočnica su propisi Europske unije i OECD-a koji su pomoćili programu garancija.

• Biokrakcija šteti izvoznicima pogotovo onima novih članica EU. Mi stoga tražimo veću fleksibilnost – kazao je Bodnar čije je teze odbio komentirati David McGlue, direktor Sektora financijskih operacija Europske komisije.

• Komisija ozbiljno pristupa problematici i svoje odluke donosi nakon sustavnog promišljanja. Mi štitimo tržišno natjecanje i podržavamo razvoj malih i srednjih poduzeća – smatra McGlue i nastavlja da je najveći problem malih i srednjih poduzeća što teže internacionaliziraju svoju ponudu te, za razliku od SAD-a gdje se taj segment poduzetništva razvija vrlo brzo, europske tvrtke s jednom petinom sudjeluju u ukupnom izvozu. Profesor Ricardo Lago s Florida International Universitya istaknuo je da subvencije i krediti ne bi trebali biti usmjereni velikim kompanijama.

• Velike kompanije znaju procijeniti svoje rizike i sve manje trebaju potporu države – riječi su Ricardo Lago iz austrijskog OEKB-a. Njegovo je mišljenje da mala i srednja poduzeća nemaju na raspolaganju dovoljno sredstava za razvoj te bi zbog toga preporučio izvozno-kreditnim institucijama da u svoj portfolio uvrste program koji im omogućava da investiraju u temeljni kapital. Panel posvećen inovativnom poduzetništvu zaključio je domaći ekonomski stručnjak Mladen Vedriš.

• Nogometni će vam uvijek reći da više vole igrati na domaćem terenu jer su tu jači. Tako je i s izvoznicima. Nadalje, EU stvara jako unutarnje tržište i nastoji konkurirati Aziji i SAD-u. Zato je sada, prije nego što uđemo u EU, izuzetno važno intenzivirati poduzetničke inicijative budući da sad imamo više manevarskog prostora u jačanju gospodarstva i izvoznika – smatra Vedriš i dodaje da su mala i srednja, inovativna poduzeća dragocjeni inkubator znanja i vještina i izuzetno važni u procesu klaste rizacije koji povećava šanse za izvoz.