Najviše rangirana hrvatska kompanija je Ina, čime se i Hrvatska uklopila u dominaciju energetskog sektora. Čak pet od 14 hrvatskih predstavnika dolazi iz energetskog sektora.
Prema broju svojih predstavnika na listi 500 najvećih srednjeeuropskih kompanija Hrvatska je na sredini. S 14 zastupljenih kompanija zaostaje za državama uže Srednje Europe poput Češke i Poljske, ali bolja je od zemalja bivše Jugoslavije (uz iznimku Slovenije) i baltičkih država. Poljska je sa 176 kompanija među 500 najboljih, najzastupljenija država Srednje Europe, a tri države, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Moldavija, nemaju nijednog predstavnika na listi.
Naime, čak pet od 14 hrvatskih predstavnika dolazi iz energetskog sektora. Drago mi je da je Ina šesnaesta u regiji. Činimo mnogo da se u sljedećem razdoblju znatno podignemo na toj ljestvici. Kao društveno odgovorna tvrtka svjesni smo svoje uloge i odgovornosti prema svim dioničarima. Kad se regija sastoji od mnogo relativno malih država, to znači da vodeće kompanije posluju regionalno. A regionalno poslovanje podrazumijeva konkurentnost, odnosno visoku razinu znanja i tehnologije. Kompanija koja raspolaže znanjem i tehnologijom ima sigurnu budućnost – rekao je Tomislav Dragičević, predsjednik Uprave Ine komentirajući rang-listu.
Trendovi na globalnom tržištu nafte pomogli su Ini i ostalim naftnim kompanijama da prošle godine ostvare rekordne prihode. Naime, Ina upravlja s 50-ak naftnih i plinskih polja u kopnenoj Hrvatskoj, nekoliko naftnih polja u Siriji, a uključena je i u aktivnosti u proizvodnji nafte u Angoli i Egiptu. Prošle su godine Inine dionice počele kotirati na burzi, a počeo je i projekt obnove rafinerija u Sisku i Rijeci kojim će se omogućiti proizvodnja motornih goriva u skladu s najstrožim europskim propisima.
Dobrim Ininim rezultatima pridonijelo je i strateško partnerstvo tvrtke s mađarskim MOL-om, koji posjeduje 25 posto njezinih dionica. Ono se ogleda u transferu znanja i aktivnom sudjelovanju MOL-a u svim strateškim odlukama kompanije. Dvije su tvrtke također zajedno sudjelovale u privatizaciji najvećeg bosanskohercegovačkog naftnog distributera.
Partneri su jači, raspolažu s više financijske i tehnološke moći, ali i većim ljudskim potencijalima. Još je bolje kad vam je strateški partner bolje pozicioniran. No bez obzira na to, naše poslove u regiji ne može odraditi niko drugi osim nas samih. Ina i MOL regionalno su dobro pozicionirani. Regionalna pozicija učvršćuje se zajedničkim projektima (kao što je plinsko polje na granici, u Podravini ili nastup u Energetropolju), ali se racionalnijim iskorištavanjem raspoloživih kapaciteta podiže i njihova ekonomičnost – objašnjava Dragičević.
Na top-listi 500 najvećih kompanija Srednje Europe nalaze se dvije iz HEP-ova sastava i uz njih i mađarska HEP grupa. Razlog je metodologija autora rang-liste prema kojoj su na listi istodobno i tvrtke kćeri i matične kompanije. Pri tome je prihod tvrtke kćeri uključen u rezultate matične kompanije. Osim s HEP-om takav je slučaj i s Konzumom i Agrokorom te T-Mobileom i T-HT-om. Agrokor je na 44. mjestu, najviše rangirana hrvatska neenergetska i (isključujući energetske tvrtke) najviše rangirana proizvodna kompanija. Od ostalih proizvodnih tvrtki među 500 najvećih uspjeli su ući Pliva, Adris i Končar. Usluge je uglavnom teško izvoziti i tako konkurirati na globalnom tržištu pa usporedba s regionalnim konkurentima pokazuje koliko je zapravo Hrvatska izvozno slaba i u srednjeeuropskim, a kamoli svjetskim okvirima.
