Home / Tvrtke i tržišta / NAJJAČI SEKTORI U REGIJI SU ENERGETIKA, AUTOINDUSTRIJA, TELEKOMUNIKACIJE I BANKARSTVO

NAJJAČI SEKTORI U REGIJI SU ENERGETIKA, AUTOINDUSTRIJA, TELEKOMUNIKACIJE I BANKARSTVO

Zbroj prihoda energetskih kompanija s liste prošle je godine bio 22 posto veći nego 2005. Istodobno je skupna dobit bila 17 posto veća. Ostala dva sektora s vrha liste, proizvodnja te maloprodaja i proizvodnja robe široke potrošnje, nisu bila toliko uspješna.

Nafta, nafta, automobili, nafta, električna energija, automobili, automobili…

Tako prema industrijama izgleda vrh liste Top 500 kompanija Srednje Europe. Podjela s vrha liste uglavnom se nastavlja do kraja. Energetskih kompanija je ukupno 157 (31 posto ukupnog broja), koje su ostvarile 40 posto ukupnih prihoda 500 najvećih kompanija regije. Gotovo polovica energetskih tvrtki su tvrtke iz naftne industrije, koje su zajedno ostvarile prihod od 120 milijardi eura. Na drugom je mjestu prema broju predstavnika i prihodima proizvodna industrija: 126 kompanija čiji su ukupni prihodi lani zajedno iznosili 115 milijardi eura. Najveća grupa unutar te industrije je automobiljska industrija, koja uključuje i proizvođače i distributere. Takvih je tvrtki na listi 46, a njihov ukupni prihod je u 2006. iznosio 49 milijardi eura.

Treća po veličini grupa kompanija su iz područja maloprodaje i proizvodnje roba široke potrošnje, koje uključuju, između ostalog, prehrambene proizvode, kućanske uređaje, duhanske proizvode, deterdžente i sl. Iz tog sektora je među 500 najvećih ušlo 106 kompanija, koje su zajedno ostvarile prihod u iznosu 79 milijardi eura. Tri gore spomenute kategorije obuhvaćaju 389 kompanija (77 posto ukupnog broja) sa zajedničkim prihodom od 394 milijarde eura (79 posto prihoda Top 500).

Naftne i sve ostale energetske tvrtke bilježe posljednjih godina rekordne ukupne prihode i dobit zbog kombinacije dvaju faktora: dramatičnog skoka cijena srove nafte na tržištu te rasta potrošnje. Rat u Iraku i dostizanje skoro maksimalnih proizvodnih kapaciteta udvostručili su cijenu nafte u protekle tri godine. U rujnu 2004. cijena barela iznosila je 40 dolara, a ovih dana je dosegla 80 dolara za barel. Tijekom 2006., na koju se odnose podaci za rang-listu Top 500 Srednje Europe, cijena je skočila sa 61 dolara na početku godine, na 75 dolara u srpnju, da bi do kraja godine ponovo pala na razinu oko 60 dolara.

Unatoč rastu cijena, potražnja za naftom i naftnim derivatima nastavila je rasti. Uz SAD, najvećega svjetskog potrošača nafte, sada su se na strani potražnje kao veliki potrošači pojavile i nove ekonomsko zvijezde poput Kine, Indije i Brazila, čija rastuća gospodarstva i stanovništvo s rastućim standardom zahtijevaju sve više motornoga goriva i električne energije.

Cijela svjetska ekonomija posljednjih godina rasla po visokim stopama, što je rezultiralo većom potrošnjom primjerice automobila. Više automobila uzrokuje povećanu potrošnju naftnih derivata i na tom valu su srednjeeuropske naftne i automobiljske tvrtke ostvarile tako dobre rezultate.

Zbroj prihoda energetskih kompanija s liste je prošle godine bio 22 posto veći nego u 2005. godini. Istodobno je skupna dobit bila 17 posto veća. Ostala dva sektora s vrha liste nisu, međutim, bila tako uspješna. Iako su prihodi kompanija iz sektora proizvodnje te maloprodaje i roba široke potrošnje rasli prema stopama od 17 odnosno 19 posto, ukupna dobit proizvodnih tvrtki porasla je samo 2,8 posto, dok je sektor maloprodaje i proizvodnje roba široke potrošnje čak zabilježio pad dobiti od 3,6 posto.