Poseban prilog

Ovogodišnja sezona, prema riječima velikih dobavljača, pokazuje znatno povoljnije trendove od dosadašnjih i barem oni veliki iznimno su zadovoljni povećanjem suradnje.

Ove godine Hrvatska će od turizma zaraditi gotovo sedam milijardi eura. No, govori li nam taj iznos išta o našem turizmu? Našu zemlju posjetilo je deset milijuna turista, a golemi stol, unatoč svim prednostima koje imamo u proizvodnji hrane, dobrim se dijelom puni uvoznim proizvodima. Premda hrvatski turizam posljednjih godina raste i onda kada u nekim zemljama koje su poznate kao turistička odredišta – pada, za njegov daljnji uspjeh i održiv razvoj potrebno je mnogo više od dosad učinjenog.

Potrebno je poboljšati smještajnu infrastrukturu, na čemu se radi, odrediti pravilan odnos cijene i usluga i stvoriti raznolikost usluga, što sada nije u potpunosti slučaj, te uravnotežiti turistički razvoj u cijeloj zemlji i tijekom cijele godine, za što naša zemlja ima izvrsne, ali neiskorištene prednosti. Prije nekoliko godina na jednom malom uzorku provedeno je istraživanje koje je pokazalo da u ukupnom ugostiteljskom prihodu uvoznih proizvodi sudjeluju s malim postotkom.

Kako domaća poljoprivreda ne može zadovoljiti ni potrebe domaćeg stanovništva, jer ćemo ove godine uvesti hrane za čak dvije milijarde dolara, svima je iz ove računice jasno da bi se hrvatski turizam ugasio da nema uvoza nekih proizvoda. U sedam ovogodišnjih mjeseci uvezeno je hrane vrijedne milijardu i 157 milijuna dolara, što je 12 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a očekuje se da bi pokrivenost uvoza hrane izvozom do kraja godine trebala dosegnuti 65 posto, kao i prošle godine. I to bi trebalo biti dobro?

U Ministarstvu poljoprivrede smatraju da bi jer je pokrivenost 2005. bila 58 posto, a 2004. godine 51 posto. Dobro, trendovi su bolji, ali možemo li biti zadovoljni takvom situacijom kada je u prvih pola godine u Hrvatsku uvezeno povrća za 53 milijuna dolara, a izvezeno za tri milijuna dolara, voća za 77 milijuna dolara, a izvezeno za dva milijuna dolara, i to u situaciji kada se na godinu uveze voća za 150 milijuna, a mogli bismo ga izvoziti za 400 milijuna dolara?

I u samom ministarstvu koje bi se trebalo brinuti za dostatnu proizvodnju hrane kažu da na potrošnju hrane u turizmu od dvije milijarde dolara uvezene hrane na onu za turiste otpada ‘samo’ 600 milijuna dolara! Tako na jadranskom hotelskom i restoranskim stolu možete, uz domaću hranu, jesti marokansku ribu, španjolsko povrće, junetinu iz Njemačke te talijanski sir.

Sada kada ponovno gledamo onaj iznos od gotovo sedam milijardi eura zarađenih od turizma, pravo je pitanje koliko smo u stvari zaradili, a govorili smo samo o jednom turističkom segmentu – hrani. Ipak, moramo priznati, trendovi se mijenjaju, ali sigurno ne dovoljno brzo, a za te promjene mora postojati volje, želje i poljoprivredne proizvodnje usmjerene na stvarne potrebe Hrvatske, i one turističke i one svakodnevne. Da ima napretka, svake godine potvrđuju veliki proizvođači, ali i distributeri hrane i pića za restorane i hotele. Ove su godine u tom asortimanu Podravka, Agrokor te njihovi dobavljači, zatim Gastro grupa i ostali proizvođači hrane rasli dvoznamenastim brojem.

Tijekom turističke sezone ostvarili smo dobre rezultate, osobito u nekim kategorijama proizvoda. Prema informacijama koje imamo, rasli smo iznad trenda rasta turističke potrošnje, što znači da smo u odnosu na prošlu godinu, zahvaćajući boljoj organizaciji, konkurentnijoj ponudi i potpuno novom pristupu logističkog koncepta, uzeli veći dio tržišta. Rezultati koji su ostvareni samo su poticaj da ideemo u proširenje i standardizaciju novih kategorija proizvoda koji su zabilježeni u trendovima potrošnje u okruženju. Imali smo izraženu stabilnost u ugostiteljskim objektima, a u odnosu na prošlu godinu znatniji rast ostvarili smo u hotelijerstvu, i iz područja hrane i pića, i iz područja opremanja objekata. Kada promatramo rezultate za osam ovogodišnjih mjeseci, moramo istaknuti da smo izrazito rast imali na području Makarske, bio je 20 posto veći nego prošle godine. Time je naša članica Apfel iz Makarske ponovo potvrdila svoju sposobnost i konkurentnost na području makarske rivijere. Nešto sporiji rast imali smo na području Istre, ali i tu su ostvareni veći rezultati u odnosu na prošlu godinu i kreću se iznad 15 posto.

Ono što zabrinjava jest da su ove godine manji prosječni računi u sektoru ugostiteljstva nego prošle godine, što govori da je ove godine struktura gostiju niže platežne moći. Prema informacijama kojima raspolazemo iz kontakata s našim kupcima, tj. potrošačima, temeljna primjedba odnosi se na nedovoljne sadržaje, poglavito u danima kada vremenske prilike ne dopuštaju odlazak na plažu.

Čest je problem da proizvođači nemaju organizacije, dovoljan broj skladišta i hladnjaka, a ni snage da bi kvalitetno opskrbljivali hrvatski turizam ili bar njegov dio. Slično je pokazala i Studija Instituta za turizam koja je potvrdila da je faktor dostupnosti ili raspoloživosti supstituta, najvažniji faktor uvoza. Stručnjaci smatraju da niti likog interesa (ili je nešto drugo razlog) za bolje povezivanje turizma i domaći poljoprivrede.

Ovogodišnja sezona je bila odlična. Djelomični razlog za to je i činjenica da smo se i mi interno bolje organizirali te formirali posebne timove koji rade sa sektorem hotela i restorana. Također, prilagodili smo svoj asortiman proizvoda i cijene te smo mnogo prije sezone počeli suradnju s turističkim subjektima. Prema postignutim rezultatima čini nam se da smo pronašli pravu strategiju za podizanje prihoda koji mogu doći domaćoj proizvodnji od turizma. Što se tiče trgovine, polovica je naše maloprodaje na obali i ova sezona je i u tom području bila jako dobra. S hotelsko-turističkim sektorem ove godine bilo je rast veći od 40 posto, što je i dvostruko više u odnosu na prošlu godinu. To je bila i vremenski izrazito pogodna godina, što je rezultiralo posebno povećanom prodajom pića i sladoleda, ali dobri rezultati zabilježeni su i u prodaji svježeg mesa, koje će u budućnosti imati važno mjesto u suradnji Agrokor i turističkog sektora.

Boljoj suradnji pomoglo je i to što su hoteli shvatili da njihov primarni posao ne treba i ne smije biti nabava, već fokusiranje na gosta i stvaranje dobrog proizvoda u koji ulazi i hrana, ali da se to mora dogovoriti i osigurati znatno prije sezone. To moraju shvatiti i ostali hoteli i restorani, a to znači i da će industrija kao dobavljač imati sve veći utjecaj i udjel. Zbog toga s Udrugom hotelijera Hrvatske radimo veliki zajednički projekt na standardizaciji asortimana za hotelsku industriju za sve vrste proizvoda za hotele i restorane. Izrađuje se i katalog standarda koji bi pomogli ne samo hotelskoj industriji za pripremu natječaja za nabavu već i proizvođačima da unaprijed prilagode ponudu zahtjevima koji će se pojaviti na natječaju. U svojoj proizvodnji Agrokor već nekoliko godina radi na prilagođavanju i kreiranju posebnog asortimana za hotele i restorane. Ozbiljno smo se posvetili tom sektoru jer vjerujemo da šansu koju Hrvatska ima u turizmu trebaju izravno iskoristiti ne samo turistička industrija već i domaća prehrambena industrija, maloprodaja te sve prateće industrije, koje sigurno mogu naći prostor za dodatni rast.