Specijal

Motori varaždinskoga gospodarskog rasta su gospodarski divovi poput Vindije, predvodnici novotkrivenih propulzivnih djelatnosti te nezaobilazni mali i srednji poduzetnici koji bi se, sukladno gospodarskoj strategiji Grada, trebali razvijati u djelatnostima visoke dodane vrijednosti.

Varaždin je jedini grad u Hrvatskoj sa suficitom na platnom bilanci i najveći je izvoznik, ima najveći BDP po stanovniku, a stopa gospodarskoga rasta u prošloj je godini bila blizu rekordnih deset posto. Varaždin se može pohvaliti tim podacima i sasvim su dovoljni za ilustraciju o snazi i gospodarskom zamahu koji uvelike nadilazi hrvatski prosjek.

Pridoda li se tome i podatak da se u Varaždinu prošle godine bliži rekordan rast zapošljavanja, najveći u 40-ak prijašnjih godina, te da ima najveću stopu zaposlenosti u odnosu na broj stanovnika, gospodarski bum savim je realan opis trenutačnog stanja. Grad koji je u 90-im godinama doživio drastičan pad zaposlenoga stanovništva budući da se većinom radilo u tzv. radnointenzivnim industrijama (tekstilna, drvoprerađivačka, kožarska…), pa je samo Varteks tijekom desetljeća pao s nekih deset tisuća zaposlenih na sadašnjih 3.500, danas ima najveću stopu zaposlenosti. U Varaždinu je i danas, s obzirom na strukturu, uvjerljivo najjača prehrambeno-poljoprivredna industrija. Razlog je varaždinski prehrambeni gigant Vindija, koji je u prošloj godini ostvario prihod od 2,2 milijarde kuna i dobit od 49,3 milijuna kuna.

Nakon prehrambene, najveći udjel u ukupnoj industrijskoj proizvodnji drži tekstilna industrija, čija je tradicija u Varaždinu vrlo jaka. Danas tekstilna industrija u Varaždinu zapošljava ukupno 5.500 ljudi, što je daleko najviše u Hrvatskoj. Osim Varteksa, koji u posljednje dvije godine bliže vrlo pozitivan trend u povećanju prihoda i u prvom je tromjesečju ove godine ostvario čak i dobit nakon niza godina u kojima su se gomilali gubici, na putu oporavka su i ostali varaždinski tekstilci poput VIS-a. Talijanska Calzedonia, koja je u Varaždinu uložila u novu tvornicu, pokazala je kako tekstilna industrija može biti profitabilna ako se spoji s vlastitim prodajnim kanalima i visokom tehnološkom opremljenišću. Kožarska industrija, koja je gotovo u potpunosti nestala, osim u segmentu vrlo malog poduzetništva, opet je doživjela oporavak u vidu neposredne strane investicije Boxmark Leathera, jednog od najvećih proizvođača kožnih sjeđišta za vodeće svjetske proizvođače automobila, koji je izbio na prvo mjesto po dobiti i novostvorenosti među svim varaždinskim tvrtkama.

Oporavak i ponovni uzlet doživljaja i strojogradnja na čelu s tvrtkama BHS Corrugated, vodećim svjetskim proizvođačem strojeva za proizvodnju kartona i investitorom u varaždinskoj Slobodnoj zoni, zatim tvrtkama Zrinski, MIV itd. Najjača varaždinska građevinska tvrtka je Zagorje-Tehnobeton, a veliko i respektabilno društvo varaždinskih građevinara čine još Cesta Varaždin, Coning grupa, Hidroing i Meteor grupa. Varaždinski građevinari vrlo uspješno djeluju u tzv. neformalnom klasteru koji predvode te velike tvrtke, ali na sebe vežu još 20-ak malih finalista u građevinskoj i instalatorskoj branši.

Strojogradnja je, kaže Čedomil Cesarec, predsjednik HGK-Županijske komore Varaždin doživjela rast od 60 posto u prvih sedam mjeseci ove godine, što odgovara rastu cijele prošle godine.

Cesarec je istaknuo, osvrćući se na makroekonomsko rezultate Varaždinske županije (u kojima je udjel Varaždina prevladavajući), da izvoz raste prema stopi od 30 posto, a u prvih šest mjeseci ove godine ostvaren je suficit na platnoj bilanci od 70 milijuna eura.

Varaždin, koji je dosegnuo određeni stupanj razvoja i već privukao dosta stranog kapitala, više ne želi bilo kakve investitore. Umjesto radnointenzivnih tražit će visoko-tehnoške investicije. Jedan od razloga jest i to što na tržištu Varaždina više nema radne snage za velike investitore, a cilj nije uvoziti jeftinu radnu snagu ako se postojeća cjeloživotnim obrazovanjem može iskoristiti na poslovima veće dodane vrijednosti. Gospodarska strategija Varaždina, dakle, više nije, kaže Cesarec, privlačenje stranih investicija pod svaku cijenu, jer su u Varaždinu to radili od 1996. godine.

Sada je važno naći sinergijski učinak između domaćih tvrtki i na taj način stvarati novu vrijednost i nove proizvode – kaže Cesarec, dodajući da su prerasli fazu kad im je isključivo bilo u interesu dovesti stranu kompaniju koja će proizvoditi i izvoziti, sada to žele u većoj mjeri postići vlastitim snagama i znanjem. Jedan od načina na koji se to potiče su klasteri i nezaobilazno povezivanje znanstveno-obrazovnih institucija i tvrtki. Pod vodstvom HGK u Varaždinu je dosad osnovano sedam klastera – drvni, tekstilni, metalski, prehrambeni (zdrava hrana), ICT, biotehnoški i klaster Hrvatska cipela.

S obzirom na to da je Grad Varaždin prostorno vrlo ograničen, više ne želimo industriju u središtu grada – kaže Tomislav Cvetko, član Gradskog poglavarstva zadužen za poduzetništvo i obrtništvo, dodajući da bi centar trebao ostati rezerviran za usluge. Sljedeći korak, koji je zasad na razini ideje, a poduzima se s ciljem povećanja gospodarskih kapaciteta, jest prijedlog susjednim općinama da udu u administrativni sastav Grada, a Grad će ih zauzvrat sa svojim tvrtkama opremiti potrebnom infrastrukturom. Varaždinska županija je izrazito obrtnički i industrijski kraj. Usprkos nedaćama, obrtništvo opstaje, no ne doživljava osobit rast, kaže Cvetko, dodajući da Grad potporama pokušava očuvati što veći broj tradicijskih obrta.

Varaždinsko gospodarstvo u posljednji desetak godina bilježi kontinuiran trend rasta svih pokazatelja poslovanja. Na gospodarskoj sceni u posljednje se vrijeme pokazuju brojni domaći i strani investitori, raste broj gospodarskih zona, a time i zaposlenih. Gospodarski procvat dogodio se, vjeruju u Varaždinu, zahvaljujući novim proizvodnim greenfield ulaganjima i poticajnoj poduzetničkoj klimi s niskim lokalnim nametima i pomicanjem, ako već ne uklanjanjem bilo kakvih zapreka ulaganjima. Stoga danas u Varaždinu investitori čekaju u redu kako bi pronašli adekvatno i povoljno zemljište za gradnju proizvodnih pogona.

‘Tvrtke novog vala’ svojom inovativnošću, modernim tehnologijama, brzom prilagodbom svjetskim trendovima zaokružuju priču o prilagodbi varaždinskoga gospodarstva ciljevima iz Lisabonske strategije. Motorima varaždinskoga gospodarskog rasta mogu se smatrati uspješni i stabilni lideri, odnosno gospodarski divovi poput Vindije, zatim predvodnici novootkrivenih propulzivnih djelatnosti (strojogradnja i građevinarstvo), ali i nezaobilazni mali i srednji poduzetnici koji bi se, sukladno gospodarskoj strategiji Grada, trebali razvijati u djelatnostima visoke dodane vrijednosti. Sve to još ne znači i ozbiljniji porast životnog standarda stanovništva, jer prosječne plaće još zaostaju za hrvatskim prosjekom, no takav spoj nositelja razvoja i odlučna provedba zacrtane gospodarske politike ne bi trebali ostati bez odličnih rezultata.

Biotehnologija je danas sektor najvećeg gospodarskog rasta u najrazvijenijim zapadnoeuropskim zemljama i SAD-u. U listopadu 2005. godine Grad Varaždin prvi je u Hrvatskoj pokrenuo projekt gradnje biotehnoškog parka i razvoja biotehnologije u Varaždinu. Vrijednost toga greenfield ulaganja u hrvatsko gospodarstvo je 150 milijuna eura. Biotehnoški park trebao bi nastati u poduzetničkoj zoni Bresje, a ulagač je Biotehnoški park Varaždin d.o.o. dok je krovna grupacija Midia Group of Companies s 25-godišnjim iskustvom s projektima javno-privatnog partnerstva.

Na oko 770.000 četvornih metara sagrađit će se nekoliko velikih biotehnoških i farmaceutskih postrojenja uz prateće odjele za istraživanje i razvoj u kojima će se proizvoditi prema najvišim europskim i svjetskim standardima te uz primjenu najsvremenijih metoda istraživanja lijekovi i cjepiva protiv raznih bolesti današnjice. Zemljište u Biotehnoškom parku moći će koristiti investitori koji proizvode, trguju i/ili distribuiraju biotehnoške, farmaceutske, visokotehnoške ili IT proizvode ili koji djeluju na polju razvoja, obrazovanja, znanosti i sl. Tim će se projektom Varaždinu, ali i cijeloj Hrvatskoj omogućiti ulazak u zemlje s najvišim tehnologijama. U suradnji s investitorima u samom Biotehnoškom parku osnovat će se odnosno prilagoditi postojeći školski sustav u prvom redu u smislu osniva- nja visokoškolskih ustanova koje će obrazovati potrebne kadrove. Pretpostavlja se da će u zadanom roku od sedam godina Biotehnoški park Varaždin potpuno zaživjeti i zaposliti oko 1000 novih djelatnika. Više od 60 posto djelatnika u Biotehnoškom parku čini će inženjeri, magistri i doktori znanosti. Ta činjenica govori o kvaliteti ove investicije, o njezinoj zahtjevnosti, ali i dodanoj vrijednosti, odnosno i osobnim dohocima djelatnika, koji će biti znatno iznad hrvatskog prosjeka, a direktno će (i indirektno) utjecati na rast životnog standarda Grada, regije, pa i šire.