Bilanca banke kojom upravljate pokazuje u posljednje vrijeme da najveći udjel profita koji ostvarujete potječe iz Jugoistočne Europe, u kojoj je i Hrvatska. Pritom u Hrvatskoj imate, s obzirom na broj stanovnika, relativno mnogo zaposlenih. Točno. U prvoj polovini ove godine udjel Jugoistočne Europe u čistom prihodu iznosio je 36 posto, što znači da je premašio udjel zemalja koje smatramo Srednjom Europom. To valja zahvaliti nekoliko razloga. Kad je riječ o Hrvatskoj, naša tamošnja banka izvršno posluje i s njom se odlično upravlja u svim temeljnim segmentima – kako u poslovanju s većim poduzećima, gdje imamo veliki tržišni.
Jednom ste mi rekli da vaš pradjed vjerojatno potječe iz Hrvatske te kako ste za prvog posjeta Zagrebu otvorili telefonski imenik i u njemu našli brojne Stepića. Prezime sam našao tada u telefonskom imeniku, ali nisam tvrdio da moj pradjed po očevoj strani potječe iz Hrvatske. U međuvremenu sam pronašao, na osnovi staroga rodnog lista, da moji preci s očeve strane potječu iz tzv. Slovenske krajine, graničnog područja između Slovenije i Hrvatske. Također sam, putem crkvene dokumentacije u Sloveniji, pronašao korištenje svoje obitelji sve do približno 1730. godine. Moji su se preci tamo bavili mlinarstvom. Odakle su tamo stigli ne znam, Stepića ima danas mnogo, u Hrvatskoj, Bosni, Srbiji…
Kako ocjenjujete poslovne rezultate konkurenata? Usporedba nije jednostavna, zato što svaka banka ima donekle različitu metodologiju izrade izvještaja o svom poslovanju. Ipak, uvjerem sam da smo nesumnjivo u vrhu prema profitabilnosti među bankama koje djeluju na tržištima na kojima i mi poslujemo.
Kada očekujete saturaciju novih tržišta, stope rasta koje nisu više iznenađuju visoke, već su slični je onima na razvijenijim tržištima? Naglašavam, mislim da neće skoro doći do saturacije tržišta. Na konferenciji za novinare u Mađarskoj nedavno sam iznio primjer naše banke. Ona je prije deset godina imala rast kakav ima i u zadnjih godinu dana. Ne zaboravite pritom da je tamo današnja razina znatno viša nego nekad. Ukratko, u posljednjem desteljeću rastemo ravnomjernom brzinom, bez kočenja. Razlog tomu je jasan – promjena poretku u tim državama rezultirala je posve izmijenjenom strukturu vlasništva. Slobodna konkurencija sada omogućava visok i dugotrajni rast. U starom sustavu nije bilo dovoljno kredita, primjerice hipotekarnih, kao i mnogih bankovnih proizvoda, i upravo se na njima zasniva naša vjera u dugoročnost poslovanja s privatnim klijentima. Ti su se poslovi razvili prije relativno kratkog vremena; 10 do 15 godina, a sasvim je moguće da se rast nastavi još 20 do 30 godina.