Zelene površine – ponos grada

Parkovi su se prošle godine našli na drugome mjestu uspješnosti u branši u Hrvatskoj, a Varaždinsko groblje nadaleko je poznati spomenik parkovne arhitekture.

Sedmu godinu za redom Varaždin je proglašen najuređenijim gradom kontinentalne Hrvatske. Varaždinski parkovi i zelene površine jedni su od glavnih ‘krivaca’ za prepoznatljiv imidž koji fascinira stanovnike i goste. Gradsko groblje nadaleko je poznat spomenik parkovne arhitekture, simbol grada i jedna od najposjećenijih turističkih destinacija. O svemu tome brine se tvrtka Parkovi d.d. u 53-postotnom vlasništvu Grada Varaždina i 47-postotnom vlasništvu malih dioničara zaposlenika.

Podijeljena je na tri radne jedinice: Zelene površine, koje se bave održavanjem i uređenjem parkova i zelenih površina, Groblja, koja se osim brige za varaždinsko i biškupečko groblje bave i organiziranjem pogreba i prodajom pogrebne opreme, i Rasadnik, koji proizvodnjom bilja potpuno podmiruje gradske površine i groblje. U Upravi tvrtke zaposleno je svega devetoro ljudi, što naspram 140 ukupno zaposlenih stvara niske režijske troškove. Parkovi su, iako korisnik gradskog proračuna u svojoj djelatnosti, u poslovnoj filozofiji izrazito tržišno orijentirani i nastoje što veći prihod ostvariti nuđenjem novih profitabilnijih usluga. U Rasadniku, primjerice, postoji Vrtni centar, a prihode ostvaruju i tri cvjećarnice i ugostiteljski objekt. U posljednjih nekoliko godina Parkovi bilježe vrlo visok rast. Od 2000. godine prihod je povećan 150 posto, a dobit je osam puta veća, što nije bilo uvjetovano, naglašava rektor Miljenko Ptiček, rastom izdavanja iz gradskog proračuna. Tajna rasta prihoda, prema njegovim riječima, angažiranje je novih gospodarskih djelatnosti. Groblje, primjerice, znatan prihod ostvaruje od klesarstva i prodaje spomenika, a Parkovi su prošle godine 46 posto prihoda ostvarili od gospodarskih djelatnosti. Ukupni je prihod za 2006. iznosio 25 milijuna kuna, bruto dobit 1,6 milijuna, a Ptiček je istaknuo da su se prema novostvorenoj vrijednosti našli na drugom mjestu u branši u Hrvatskoj.

Dodao je također da Grad Varaždin izdvaja samo četiri kune za održavanje kvadratnog metra zelenih površina, što je najmanji iznos u Hrvatskoj. Razlog tomu je, kaže Ptiček, to što su Parkovi dosad uložili znatan novac u mehanizaciju i vrlo se malo poslova obavlja fizičkim radom. Tako 1,5 milijuna kvadratnih metara varaždinskih zelenih površina 48 radnika može pokositi za tjedan dana. Parkovi se danas, kaže Ptiček, ne boje preuzeti nijedan posao vezan uz hortikulturu.

Prije nekoliko dana završeno je uređenje novoga gradskog parka Ivana Pavla II. površine dva hektara, prvog parka koji je Varaždin dobio nakon 60 godina. Na prostoru grada još je šest parkova, a Parkovi se mogu pohvaliti i sa 657 visećih cvjetnih košara i četiri cvjetne skulpture razmještene po gradu. Novi je projekt obnove varaždinskoga groblja, prvi put također nakon 60 godina. Za iduću godinu planira se gradnja parka mladih, čime bi Varaždin dobio uvjerljivo iznadprosječni broj zelenih površina u gradu.

Daljnji planovi Parkova su, kaže Ptiček, razvijanje i jačanje gospodarskih djelatnosti, kao što je primjerice uređivanje zelenih površina i cvjetnih gredica na autocestama, a plan je izračun Varaždina i na tržišta susjednih zemalja, pa su Parkovi u procesu natjecanja za posao uređenja groblja u Budvi.

• Parkove u budućnosti vidim kao tvrtku koja razvija temelj na znanju zaposlenika i ulaganju u modernu tehnologiju – kaže Ptiček.

Varaždinsko je groblje postalo prvo groblje u Hrvatskoj s video-nadzorom. Vezano uz turističku djelatnost, nastavno planiramo otvaranje kuće leptira, turističke atrakcije u obliku tropskog vrtsa sa živim leptirima.

• Varaždincima se ne može prodati neuređen grad i groblje – kaže Ptiček objašnjavajući da bez obzira na status najuređenijega grada za njih uvijek ima posla.