Home / Informacije / Međimursko gospodarstvo – razvojna strategija

Međimursko gospodarstvo – razvojna strategija

Međimurska je županija jedna od rijetkih koje imaju povoljan odnos izvoza i uvoza, s pokrivenošću većom od 87 posto i realnim očekivanjem da za godinu, dvije taj pokazatelj dobije predznak ‘plus’. Nekoliko je osobitosti vezano uz Međimursku županiju. To je, prije svega, najgušće naseljen dio Hrvatske. Na području veličine 729,5 km² u 126 naselja živi 126.500 ljudi. To je i apsolutno najmanja županija u teritorijalnom ustrojstvu Hrvatske. No, prema broju registriranih tvrtki zauzima 10. mjesto, kao i prema ukupnoj razmjeni s inozemstvom, a rangirana je na deveto mjesto i prema izvozu.

Jedna je od rijetkih županija koja ima povoljniji odnos izvoza i uvoza, pa pokrivenost uvoza izvozom dosiže visokih 87,1 posto. Trendovi rasta izvoza posljednjih nekoliko godina pokazuju da bi za dvije, najviše tri godine i taj pokazatelj mogao dobiti predznak plus. Prije tri godine Hrvatska u druga poslodavaca odala je veliko priznanje gospodarstvu te županije, proglašavajući je najboljom na području Hrvatske.

U razgovoru s dipl. ing. elektrotehnikom Rajkom Šarićem, predsjednikom Županijske gospodarske komore Međimurske županije, pokušavamo otkriti ‘tajnu’ toga uspjeha. Što je to što tu najmanju županiju čini uspješnim poduzetničkim ambijentom? Gdje leže razlozi relativno velikoj poslovnoj aktivnosti, koju se uspjelo ne samo zadržati, nego i stalno unapredivati? – Nema tu tajni – reći će nam naš sugovornik – Međimurje je povijesno i geografski uvijek bilo na svojevrsnoj vjetrometini, što je formiralo i poseban mentalitet ljudi.

Ni u jednom društvenom sustavu to područje nije bilo mezinac vladajućih, pa to nije ni sada. Ljudi su oduvijek ovdje bili oslonjeni na sebe, svoje mogućnosti. Sve što je tu stvoreno uglavnom je stvoreno vlastitim sredstvima stanovništva – od infrastrukture pa do gospodarstva. Takvo okruženje poticalo je ljude da oduvijek sami traže rješenja, pa se to odrazilo na poduzetništvo.

Među prvima u Hrvatskoj, čak i pod veoma teškim uvjetima, prionuli smo razvoju obrtništva i maloga gospodarstva. Jednostavno nismo imali drugog izbora. Međimurje ima još jednu specifičnost: s početkom kasnih 60-ih i ranih 70-ih godina velik je dio radno sposobnog stanovništva, njih 17.000 ili gotovo 15 posto ukupnoga broja stanovnika, bio zaposlen u Austriji, Njemačkoj ili Švicarskoj. Po tome su se mogli ljivi kakvi su po prirodi, ulagali u domovini, najprije u kuće, ali kasnije u poduzetništvo.

Vraćajući se, nosili su sa sobom i kakvu-takvu klicu vizije razvoja svoga kraja, što se povoljno odrazilo na gospodarska kretanja na tom području. Ulagali su (jer drugi to nisu htjeli) u prometnice, ostalu infrastrukturu, otvarali obrte i male proizvodne pogone. Međimurje se stoga danas u okvirima Hrvatske smatra jednim od najrazvijenijih i najbogatijih dijelova.

Poznato je da je pretvorba i privatizacija na tom području donijela mnoštvo problema. Najveće tvrtke u građevinarstvu i industriji su se raspale. Mnogo je ljudi ostalo na ulici. Međutim, upravo zahvaljujući stvorenom poduzetničkom okruženju i radnom mentalitetu velik dio njih odvažio se da sudbinu uzme u svoje ruke, uključujući se u poduzetništvo.

Konkretan primjer takve transformacije možemo vidjeti na nekad najvećem medi- Ukupan prihod gospodarstva Međimurja dosegao je u 2006. vrijednost od 9,75 milijardi kuna. Mali poduzetnici ostvarili su prihod od 5,24 milijarde kuna ili više od 53,7 posto.