Porezno izjednačavanje voćnih vina i vina od grožđa

Uza sve pozitivne posljedice ukidanje trošarina na voćna vina imat će i negativnu: proizvođači koji su zbog trošarina voćna vina izvozili radije će ga plasirati na domaće tržište.

Krešimir Kostelac, vlasnik tvrtke Fructus iz Orahovice, koja proizvodi voćna vina, jedan je od kotačića koji su pokrenuli pitanje plaćanja trošarina na voćna vina. On je, naime, za ukidanje trošarine urigao preko Hitoreza. Drugi je kotačić u istom smjeru pokrenuo Klub zastupnika PGS-SBHS-MDS-a svojim prijedlogom da se voćna vina izjednače s vinom od grožđa, odnosno da se na njih više ne plaća trošarina koja je po butelji, ovisno o količini alkohola, otprilike šest kuna. Željko Pavlic, zastupnik MDS-a, objasnio je da je cilj inicijative zaštita domaćih proizvođača voćnih vina jer su oni u lošijem položaju od proizvođača vina od grožđa.

• Ulaganja su veća, a mnogo se ljudi odlučilo na proizvodnju voćnih vina nadajući se zaradi, ali ostali su neugodno iznenađeni kad su shvatili da se na voćna vina plaća porez – obrazlaže Pavlic i dodaje da u drugim državama nema poreza na voćna vina.

Vlada je reagirala na te inicijative i nedavno je u Sabor uputila prijedlog o dopunama Zakona o posebnom porezu na alkohol prema kojemu se voćna vina oslobađaju od trošarine. Prihvati li ga Sabor, državni će proračun biti manji dva milijuna kuna na godinu, a proizvođači voćnih vina smanjiti će troškove 10 posto. Cijela završlava nastala je jer je Zakon o posebnom porezu na alkohol donesen prije Zakona o vinu iz 2003. pa nije riješeno pitanje voćnih vina. Iako je Ministarstvo poljoprivrede smatralo da ne treba naplaćivati porez, Ministarstvo financija je objasnilo da se pridržava zakona. Drugim riječima, različito se protumačio isti zakon.

I dok je prijedlog izmjena Zakona upućen u potupak, a Pavlic ubrzo očekuje i rješenje, proizvodnja voćnih vina se povećava. Tako je 2006. proizvedeno 188.300 litara voćnog vina, što je gotovo 314 posto više nego 2005., kad je domaća proizvodnja dosegla 45.500 litara i bila na sličnoj razini kao 2004. (42 tisuće litara). Domaća proizvodnja i uvoz platili su prošle godine 1,69 milijuna kuna trošarine, a za ovu se godinu očekivalo i povećanje. Veliko povećanje proizvodnje voćnih vina Krešimir Kostelac iz osobnog iskustva smatra prilikom na tržištu.

• U mom slučaju proizvodnja se nije povećala zbog najave ukidanja poreza ili poticaja Ministarstva poljoprivrede, nego zato što sam vidio prilikom i proširio asortiman i na višnjevo vino – kaže Kostelac, za čije poduzeće porez na alkohol znači gotovo 50 tisuća kuna veće troškove na godinu.

Dio domaće proizvodnje, smatra Kostelac, povećava se zbog poticaja Ministarstva poljoprivrede za sadnju kupina, što je, pak stvorilo nove probleme.

• Otkup kupina nije organiziran, pa svi koji su počeli saditi nasade imaju velike količine robe koju ne mogu prodati. Zbog toga se odlučuju na proizvodnju vina – objašnjava Kostelac.

Plantaža baranjske poljoprivredne zadruga Cerine zasigurno je pridonijela čak četverostrukom povećanju domaće proizvodnje voćnih vina. Naime, na šest hektara zemljišta (gotovo 70 posto proizvođača ima do hektar zemljišta) prošle je godine zabilježena prva veća proizvodnja koja je dosegla 40-ak tisuća kilograma kupina. Flaširano je 45 tisuća butelja vina, a kako je to gotovo 34 tisuće litara, može se reći da je PZ Cerine u 2006. proizvela gotovo koliko i svih 70-ak proizvođača voćnih vina u Hrvatskoj 2005.

• Svu proizvodnju namjeravamo izvesti jer tako ne moramo plaćati porez na alkohol. Ove godine namjeravamo napuniti 30-ak tisuća butelja, a zbog certifikata koje posjedujemo uskoro na Floridu putuje 20 tisuća butelja kupinova vina – kaže Dario Kuna, upravitelj zadruga osnovane prije tri godine.

• Ukine li se porez na kupinovo vino, plasirat ćemo dio proizvodnje i na domaće tržište – kaže Kuna.

Taj bi potez mogao uzdrmati druge manje proizvođače kupinova vina jer bi se na hrvatskom tržištu našle količine koje PZ Cerine sada usmjeravaju u izvoz, a već sada samo visoki troškovi sadnje jednog hektara kupinjaka od 90-ak tisuća kuna teško padaju malim proizvođačima.