Čudotvorne sjemenke

Bundeva se osobito savjetuje pretilima, a redovitom konzumacijom kukuruza može se djelovati preventivno na zdravlje i na srčanožilni sustav.

Prijede nego što je običaj paljenja svijeća u izrezbarenom bunđevi postao pomodan i u Hrvatskoj, na ‘pogansku’ Noć vještica, tikve, buče ili bundeve smatrane su tek hranom za seljake ili blago koje trčkara dvorištem. Sličnim predrasudama mnogi su donedavno kitili i još jedan narančasti plod – kukuruz. No visoke nutritivne vrijednosti i ljekovita svojstva koje ti jesenski plodovi posjeduju uvjerili su i najtvrdokornije sumnjičavce da ih uvrste na svoj jelovnik. I to cijele godine.

Svaka predstavnica neke od otprilike 850 vrsta bundeva rasprostranjene po svijetu, obiluje betakarotenom koji se u tijelu pretvara u vitamin A. Ta srodica lubenica, dinja i krastavaca (iz porodice Cucurbitaceae) osobito se preporučuje pretilima. Premda je u nas najcjjenjenija tikva naribana u bučnicu, dijetetičari savjetuju da se bundeva na tanjure uvrsti cijele godine. Ukusni su, naime, i njezini pohani cvjetovi, a sjemenke više nisu popularne samo kao grickalice već postaju nezaobilazan dodatak vrhunskim salatama i obroci od žitarica.

• Ljekovita svojstva prije svega imaju sjemenke koje se koriste u prehrani i u medicini te u farmaceutskim proizvodima. Energetska vrijednost sjemenki dvadesetak je puta veća od energetske vrijednosti mesnatog dijela bundeva. Znatno su bogatije i vitaminima i mineralima, pogotovo željezom, fosforom, kalijem, kalcijem i magnezijem – objašnjava Eni Čečuk dipl. inženjer prehrabene tehnologije.

Sjemenke bundeva, ističe, u narodnoj se medicini koriste kao izvršno sredstvo protiv crijevnih parazita i dječjih glista, ali i kao lijek protiv paralize i psorijaze, protiv upale tankog crijeva, dizenterije, …

Visokovrijednim vitaminima i mineralima koje daje bundeva može se nahrani i koža lica. Nanese li se unutrašnjost bundeve, takozvana pulpa, na lice kao maska na 10 do 15 minuta, koža će biti nahranjena i osvježena te će se otkloniti umor. Ova maska, tumači Eni Čečuk, u narodnoj se medicini još od davnih vremena koristila za umirenje kože kod pojave akni, a oblozi od svježe naribane bundeve koristili su se za ublažavanje bolova kod proširenih vena.

Prava sezone kukuruza također obično počinje tek u jesen, kad se i ulicama velikih gradova počnu širiti mirisi pečenih plodova. Zaboravlja se tada na kokice pojedene u kinu i na ukusnu palentu kao prilog mnogim delicijama. Kukuruz je danas uz rižu i pšenicu najrasprostranjena namirnica na svijetu i, podsjeća Eni Čečuk, prema proizvodnji zauzima prvo mjesto. Kako se ujedno radi o namirnici jeftina uzgoja, stručnjaci za prehranu i nutricionisti predviđaju da je upravo kukuruz namirnica budućnosti.

• Kukuruz sadržava znatne kolijne folne kiseline, čiji manjak može uzrokovati bolesti srca te razvoj prekanceroznih stanica. Redovitim konzumacijom kukuruza može se djelovati preventivno na zdravlje i srčanožilni sustav te se konzumacija osobito preporučuje trudnicama. Obiluje i biljnim pigmentima, primjerice betakarotenom u žutom kukuruzu, koji je poznat borac u borbi protiv slobodnih radikala te prehrambenim vlaknima koja snižavaju povišene razine kolesterolola i djeluju preventivno protiv raka debelog crijeva – tumači Eni Čečuk i dodaje da kukuruz povoljno djeluje na razinu šećera u krvi pa ga mogu jesti i ljudi koji boluju od dijabetesa.

Dok za ostale namirnice vrijedi da im se smanjuje nutritivna vrijednost termičkom obradom, za kukuruz je dokazano da se za vrijeme pečenja ili kuhanja oslobađaju antioksidansi, molekule koje štite organizam od štetnog utjecaja slobodnih radikala. To povećava antioksidativnu moć kukuruza pa on štiti od raka, bolesti srca, katarakte i Alzheimerove bolesti.