Organizacija prve američko-hrvatske konferencije o sektorima budućnosti, ICT-u, biotehnologiji i farmaceutskoj industriji bila mi je veliki izazov. Sudjelovati na njoj bilo je ipak veće zadovoljstvo jer se prvi put 140 stručnjaka iz Hrvatske i SAD-a susrelo na taj način i razmijenilo mišljenja i iskustva iz područja biotehnologije, farmaceutskih industrija i informacijsko-komunikacijske tehnologije, posebno se osvrmuši na znanstvenu suradnju, obrazovanje, mogućnost ulaganja i trgovačku razmjenu između dviju zemalja. Prvi su se put našli američko-evropski investitori koji investiraju u visoke tehnologije i posebno propitali potencijal Hrvatske za kvalitetan ulaganja u te sektore. Na osnovi vrlo zanimljivih i nadasve inspirativnih predavanja i rasprava otkrivali smo na koje ciljeve u razvoju društva baziranog na znanju. Prema njenim riječima, velik broj jakih stranih tvrtki koje imaju svoju poslovnu aktivnost u Hrvatskoj dokazuje da su snagu hrvatske ICT industrije prepoznali i drugi. Neki kroz prodaju svojih proizvoda na hrvatskom tržištu, dok su malobrojni među kojima zapaženo mjesto ima Ericsson prepoznali inovativnost i kvalitetu stručnih potencijala i locirali razvojno istraživačke centre u Hrvatskoj.
IA, biotehnologiji i farmaceutskoj industriji
Ipak, nitko se ne bi trebao zadovoljiti trenutačnim stanjem jer mjesta za unapređenje ima, i potrebno je još mnogo raditi.
Nemoguće je pričati o društvu znanja bez postojanja snažne infrastrukture bazirane na visokoj penetraciji širokopojasnog pristupa, bez informatizacije tijela državne uprave, informatizacije škola, zdravstva, uvođenja i korištenja ICT rješenja u poslovnom segmentu (ured bez papira) i gradovima (digitalni grad) – istaknula je Kovačević, dodajući kako je upravo to segment u kojem je potrebno napraviti najviše posla.
Tijekom četiri dana obrađene su važne teme podijeljene u tri celine. Znanstvena i obrazovna razmjena SAD-a i Hrvatske te izazovi hrvatskoga znanstvenog sektora i njegova mogućnost da se odazove sektoru visokih tehnologija bila je tema prvog dana, dok se drugog dana razgovaralo o uvjetima potrebnim za uspješan rast i razvoj malih biotehnoloških kompanija, potrebnih farmaceutskoj industriji te o nužnosti informacijsko-komunikacijske tehnologije u biotehnološkom sektoru. Problematika intelektualnog vlasništva, transfer tehnologije i ulaganja putem fondova rizičnoga kapitala u razvoj istraživačkih inovacija bila je još jedna zanimljiva tema.
