Novi ZAMAH proizvodnji i izvozu DRVNE industrije

Činjenica je da drvna industrija, posebno finalna proizvodnja, doživljava u posljednje vrijeme svojevrsni gospodarski preporod. Razloge tomu valja potražiti u prirodnom spajanju drvne industrije i šumarstva, gdje se sve više stvaraju partnerski odnosi, ali i u brojnim mjerama Vlade da se ekonomski položaj proizvođača dovede na potrebnu razinu koja omogućava porast konkurentnosti i jačanja izvozničkih aktivnosti. Ukratko, bilježimo snažan zamah proizvodnje i izvoza drvne industrije s jačanjem uloge finalista i pozitivnom bilancom u vanjskotrgovinskoj razmjeni ovog sektora.

• Kako ocjenjujete sadašnji trenutak drvne industrije u Hrvatskoj? – Pozitivno, poglavito tekuću godinu. Naravno, još su prisutni neki negativni čimbenici, primjerice niska tehnološka razina i uporaba dizajna, ali mislim da moramo biti zadovoljni jer su vidljivi veliki pomaci. Očita pojačana konkurentnost hrvatskih proizvoda od drva na međunarodnom tržištu rezultira suficitom u vanjskotrgovinskoj razmjeni, što potvrđuju i službeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Naime, domaća sektorska poduzeća u prvim su sedam mjeseci ove godine izvezla robe u vrijednosti 555,6 milijuna dolara – porast od 32,5% prema istom lanjskom razdoblju kada je vrijednost izvoza bila 419,4 milijuna dolara. Istočno, vrijednost uvoza je 483,3 milijuna dolara, što daje pokrivenost uvoza izvozom od 115%. Finalni proizvod u strukturi izvozne drvne mase zastupljen je sa 75%, odnosno namještaj 45%, a ostali finalni proizvodi od drva 30%, dok izvoz drvne sirovine u obliku trupaca čini samo 4% od ukupne mase trupaca u RH. Navedeno upućuje na pozitivan trend smanjenja izvoza drvne sirovine, što je i jedan od prioriteta nove sektorske razvojne strategije.

• Predsjednik ste i Ocjenjivačkog suda za dodjelu najviših priznanja na Ambienti, prije svega MOBIL OPTIMUMA. Kolika je, po vašem mišljenju, istinska vrijednost tih priznanja? – Za dobivanje te nagrade proizvod mora zadovoljiti visoke kriterije u pogledu materijala, konstrukcijskog rješenja, tehnologije izrade i kvalitete, dizajna te tržišnosti i uporabne vrijednosti proizvoda. Upravo navedeni elementi predstavljaju stvarne vrijednosti proizvoda potrebne za njegovu visoku konkurentnost i održivost na međunarodnom tržištu. Stoga dodjeli ovih priznanja pristupamo veoma ozbiljno, a dobitnici priznanja rabe ih kao svojevrsni certifikat i snažan marketinški alat.

Ovakvo optimistične pokazatelje najvećim dijelom moramo zahvaliti gospodarskim subjektima, ali i politici Vlade RH, koja je svojim razvojnim aktivnostima, posebno intenzivnim u posljednje dvije-tri godine, potvrdila orijentaciju prema poticanju finalne proizvodnje i povećanju izvoza. Na stavak ovako pozitivnog trenda zasigurno može postaviti hrvatski drvni sektor, sposoban da se uklopi u globalno tržišno nadmetanje.

• U kojoj se mjeri hrvatska drvna industrija priprema za ulazak u EU? – Na ovo pitanje, ponajprije, mogu odgovoriti u okvirima resornog institucionalnog okruženja, a svakako ću pohvaliti nastojanja domaćih proizvođača koji pokazuju povećanu angažiranost i poslovnost u kontekstu prihvaćanja europskih standarda poslovanja.

RH danas vodi pregovore za punopravno članstvo u EU, što zahtijeva sagledavanje društvenih i gospodarskih prednosti zemlje u cijelosti. Kako bi se naš sektor, kao važan gospodarski čimbenik, prilagodio zahtjevima toga gospodarstva i tržišnih odnosa, Vlada RH kroz resorne institucije provodi niz razvojnih aktivnosti koje ujedno osiguravaju zadovoljavanje zahtjeva što ih postavlja globalna konkurentnost. S obzirom na široku paletu aktivnosti, izdvojiti ću programe koje smatramo pokretačima razvojnog trenutka. Tako na prvo mjesto postavljam prvi ‘financijski instrument’ VRH, odnosno Operativni program razvoja industrijske prerade drva RH (2006.) koji realizira preporuke Strategije razvoja industrijske prerade drva (2004.) u kontekstu poboljšanja i unaprijedjenja sektora.

• Gdje vidite najveće prednosti, ali i najveće teškoće ulaska u EU kojima će biti izložena domaća drvena industrija? – Moram naglasiti naše potencijale, prednosti u odnosu na zemlje članice EU, a to je svakako dugogodišnja tradicija održivoga gospodarenja šumama (2,7 mil. ha ili 48% kopnene površine) koja je rezultirala bogatom, kvalitetnom i certificiranom sirovinskom osnovom te drvenom zalihom od 398 mil. m³, što nas svrstava u red zapadnih u Europi. Danas kada su ekološka prihvatljivost i ekoučinkovitost u ekosustavnom gospodarenju konceptija održivog razvoja, naša prednost je i znatan potencijal biomase (4,3 mil. m³ na godinu). Navedeno će pomoći u realizaciji prilika koje čekaju hrvatska poduzeća ulaskom u EU, a to su primjerice, rast domaćeg i lakši pristup stranom tržištu, uklanjanje kapitalnih barijera, slobodno kretanje/zapošljavanje ljudskog kapitala, uklanjanje carina, novi subvencijski programi, nabava novih tehnologija. Ono što nije zadovoljavajuće i predstavlja je barijeru uspjehu sektora jest primjerice, niska razina primjene na znanju zasnovanih tehnoloških inovacija, istraživanja i razvoja; niska razina primjene novih materijala, dizajna i inovacija te istraživanje tržišta i marketinga. Opatnosti s kojima se poduzeća mogu susresti su i povećanje troškova zbog usklađivanja tehničkih standarda, zahtjevi za ulaganje u sigurne radne uvjete te povećana konkurencija.

• Jesmo li dostatno osposobljeni za stvaranje dodane vrijednosti u drvenoj industriji, posebno kada je riječ o finalnim proizvodima? – RH mora implementirati suvremene modele gospodarenja jer pripada skupini zemalja opterećenih modelima gospodarenja bivšeg sustava, koji su se osobito negativno odrazili na industrijsku proizvodnju. Tako i drvena industrija na svom razvojnom putu prema stvaranju proizvoda veće dodane vrijednosti mora provesti brojne promjene u dosadašnjem načinu rada – od uvodenja suvremenih gospodarskih modela i proizvodnih sustava te certificiranja istih, uvodenja suvremenih metoda konstruiranja, znanstvenoga ergonomskog pristupa dizajnu namještaja, primjeni sofisticiranih tehnologija do uporabe ekološki besprijekornih materijala i proizvodnih procesa. Primjena tehničke regulative u skladu sa smjernicama EU, osobito Europskih normi za proizvodne sustave, materijale i finalne proizvode polazna su osnovica za razvoj suvremenoga drvnog sektora.

• Što očekujete od ovogodišnje Ambiente? – Ambienta, s visokim međunarodnim ugledom, već je ispunila moja očekivanja. Ona je odavno potvrdila svoj status kao važan marketinški alat hrvatskih finalnih proizvoda od drva u kontekstu prepoznatljivosti i pozicioniranja na globalnom tržištu. Svaka nova Ambienta, pa i ovogodišnja, odraz je novijeg pristupa i eksperimentalnih koncepata, bolje organizacije, strukturno i sadržajno, što u konačnici, potpomognuto idejom, kreativnošću i zajedničkom suradnjom organizatora, proizvođača i hrvatskih dizajnera osigurava prisutnost duha vodećih svjetskih sektorskih sajmov. Vjerujem da ćemo jednoga dana biti svjedoci pozicioniranja Ambiente u red svjetskih sajmov poput Imm Cologne.

Hrvatska drvena industrija oduvijek je izvozno orijentirana. Proizvodi od slavonskog hrasta i naših drugih vrsta drva tradicionalno se izvoze na europsko i svjetsko tržište. S obzirom na kvalitetu sirovinskog potencijala, tradiciju u preradi drva te na izraženi trend povećanja upotrebe drva kao ekološkog i obnovljivog materijala, prerada drva i proizvodnja namještaja sudjeluje u hrvatskom izvozu s oko 7,5 posto. Izvozom je u 2006. ostvareno 720 milijuna američkih dolara te je u odnosu na prošlu godinu ostvareno povećanje od 18 posto. U istom razdoblju uvezeno je drva, drvnih proizvoda i namještaja u vrijednosti od 688 milijuna američkih dolara, čime je ostvarena pozitivna vanjskotrgovinska bilanca.