Piše: mr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije [email protected]

Fiskalno je najpovoljniji način nagrade i premije članova uprave dodjelom dionica ili prava na opciju kupnju vlastitih dionica društva, jer se takav primitak oporezuje porezom na dohodak od kapitala od 15 posto, a nema obveze plaćanja doprinosa.

Nedavno objavljena primanja, nagrade i premije nekih od hrvatskih top-menadžera izazvali su veliku pozornost javnosti, ali činjenica je da poput svjetskih kompanija i hrvatske sve češće novčanim i drugim nagradama stimuliraju članove uprave i druge menadžere. Posebne nagrade se u pravilu ugovaraju odnosno određuju ovisno o ostvarenoj dobiti ili drugim pokazateljima koji mjere uspješnost poslovanja trgovačkog društva, banke ili druge pravne osobe. Nagrade se u pravilu isplaćuju za rezultate ostvarene u prethodnoj kalendarskoj godini, nakon usvajanja financijskih izvještaja, ali nisu usamljeni primjeri da se bonusi ili drugi oblici stimulacija isplaćuju i tijekom godine kao nagrada za rezultate ostvarene prema periodičnim obračunima.

Porezno određenje takvih premija i nagrada ovisi o tome je li osoba kojoj se nagrada isplaćuje u radnom odnosu u kompaniji ili poslove člana uprave obavlja bez zasnovanoga radnog odnosa. U prvom slučaju nagrada se oporezuje kao dohodak od nesamostalnog rada, a u drugom kao drugi dohodak, ali u oba slučaja podliježe plaćanju obveznih doprinosa. Fiskalno je najpovoljniji način nagrade i premije članova uprave dodjelom dionica ili prava na opciju kupnju vlastitih dionica društva, jer se takav primitak oporezuje porezom na dohodak od kapitala, ali nema obveze plaćanja doprinosa.

Nagrada koju ostvari član uprave ili druga osoba zaposlena u trgovačkom društvu u poreznom je smislu izjednačena s isplatom plaće. Bruto primitak od plaće podliježe plaćanju obveznih doprinosa iz plaće prema stopi od 20 posto i doprinosa na plaću prema stopi od 17,2 posto. Porez na dohodak i možebitni prirez obračunavaju se kumulativno, tako da se propisane porezne stope primjene na mjesečnu poreznu osnovicu koja predstavlja zbroj redovne mjesečne plaće i nagrade koja se isplaćuje u istom mjesecu. S obzirom na to da se u pravilu radi o osobama koje su pri isplati plaće već dostigle poreznu osnovicu koja se oporezuje stopom poreza na dohodak od 35 i 45 posto, najčešće cijeli iznos isplaćene nagrade podliježe višim poreznim stopama.

Ako je menadžer banke ili trgovačkog društva tijekom 2007. godine u prethodnim mjesecima pri isplati plaće i drugih oporezivih primitaka za ovu godinu plaćen doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti na osnovicu u iznosu 354.510 kn, a isplaćuje mu se nagrada u svoti od 200.000 kn, pri isplati te nagrade doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti treba obračunati iz osnovice u iznosu 118.170 kn, a ne iz ukupne svote koja se isplaćuje.

Doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti obračunava se prema stopi od 20 ili 15 posto, ovisno o tome je li osoba osigurana samo u prvom ili i u drugom stupu obveznog mirovinskog osiguranja. Ukupna svota koja se isplaćuje podliježe plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje (5%) i svih doprinosa koji se obračunavaju i plaćaju kao doprinosi na plaću (15% za zdravstveno osiguranje, 0,5% za nesreću na radu i 1,7% za zapošljavanje).

Svojim bonusima i premijama, kao i plaćama, hrvatski se menadžeri ne vole javno hvaliti. Ti se podaci moraju, međutim, objaviti prije izlaska kompanije na burzu i još samo u slučaju da ih zatraži netko od dioničara na godišnjoj skupštini dioničara. U pravilu riječ je o neto iznosima, pa se jedino posredno može izračunati bruto iznos, odnosno koliko je sve to stajalo tvrtku. Primjeri nekih bonusa za uspjehe u prošloj godini uključuju Hrvoja Vojkovića (Croatia osiguranje) s 400 tisuća kuna, Nadana Vidoševića (Kraš) s 931 dionicom Kraša, oko 754 tisuće kuna, i Franju Lukovića (Zagrebačka banka) u iznosu četiri mjesečne plaće, oko 320 tisuća kuna.

Porezna privlačnost primitka od drugog dohotka je ponajprije u tome da primatelja ne obvezuje na podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak, neovisno o svoti ostvarenog dohotka. No, ako zbog nekog razloga propisanog u Zakonu o porezu na dohodak osoba mora podnositi godišnju poreznu prijavu, tada obvezno prijavljuje sve ostvarene dohotke. U tom je slučaju moguće da plaćeni porez na dohodak obustavljen pri isplati nagrade nije konačno porezno opterećenje i da fizička osoba prema godišnjoj prijavi ima obvezu izravnavanja poreznog duga.

Umjesto isplate nagrade u novcu, članovima uprave i drugim zaposlenicima mogu se dodjeljivati nagrade u obliku udjela u dobiti koji ostvaruju temeljem dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica (tzv. trezorske dionice). Takav primitak se oporezuje kao dohodak od kapitala, stopom poreza na dohodak do 15 posto, uvećano za možebitni prirez. Dohodak od kapitala ne podliježe plaćanju obveznih doprinosa. Ako se dionice dodjeljuju kao nagrada, bez obveze plaćanja naknade za isporučeni paket dionica, primitak fizičke osobe prema toj osnovi utvrđuje se u visini tržišne vrijednosti vlastitih dionica. Ako se dionice stječu uz djelomičnu naknadu, primitak se utvrđuje u visini razlike između tržišne vrijednosti dionica i plaćene naknade. Da bi se primitak prema osnovi opcijske kupnje dionica oporezio porezom na dohodak od kapitala, mora biti ispunjen uvjet da dionice kotiraju na uređenom tržištu.

Dakle, primitak prema osnovi opcijske kupnje dionica oporezuje se kao dohodak od kapitala samo ako je riječ o primitku prema osnovi udjela u dobiti radnika ili člana uprave trgovačkog društva, ako dionice kotiraju na burzi ili uređenim javnim tržištima, i ako je vlasnik opcije u trenutku realizacije prava radnik ili član uprave trgovačkog društva.