Počelo stvaranje platforme za računarsku industriju

Ideja da se organizira konferencija o sektorima koji bi trebali obilježiti budućnost Hrvatske rođena je lani na prvoj konferenciji Agencije za promicanje izvoza i ulaganja u Cavtatu, a odazvalo joj se 140 sudionika iz Hrvatske, susjednih zemalja i SAD-a.

Promatrajući mogućnosti i kreiranje strategija koje će dovesti do veće suradnje u ICT-u, biotehnologiji i farmaceutskoj industriji, a koje bi mogle direktno utjecati na obrazovnu i znanstvenu razmjenu kao i na trgovinu između SAD-a i Hrvatske bila je tema četverodnevne konferencije održane u splitskom hotelu Le Meridien Lav u organizaciji tvrtke Medora Global Consultants pod nazivom Jačanje američko-hrvatske suradnje u ICT-u, biotehnologiji i farmaceutskoj industriji. Konferenciju je otvorio ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac, koji je tom prilikom naglasio da je cilj Hrvatske biti najkompetitivnije društvo znanja u regiji do 2010. godine. Predavanja i rasprave koji su uslijedili na površinu su iznijeli prednosti i nedostatke Hrvatske koji bi mogli pogurati ili sputati na tome putu.

David Wetherell, američki miliarder, bio je poseban gost konferencije, a domaćim je znanstvenicima i poduzetnicima poručio da bi u Hrvatsku rado uložio.

Posebno je istaknuta važnost dolaska dvaju direktora američkoga Nacionalnog instituta za zdravlje (National Institutes for Health) Lee J. Helmana i Grey F. Hendleyja, koji su održali posebna predavanja.

Pozdravljajući sudionike konferencije s dvije strane Atlantika dr. Danica Ramljak, predsjednica Medore i glavna organizatorica na otvorenju, istaknula je da je ona Hrvatica, ali isto tako i Amerikanka, budući da već niz godina živi i radi u SAD-u te da ljudi poput nje mogu biti most između dviju država i pridonijeti njihovoj suradnji koja je, kako je ustvrdila – nužna. Pročitavši sudionicima pismo podrške hrvatskog veleposlanika u SAD-u Nevena Jurice zaključila je da se slaže s njegovom ocjenom da je konferencija, kao prvi takav susret američkih i hrvatskih što znanstvenika što poslovnih ljudi i znanstvenih istraživača u privatnom sektoru na odabrane teme tek početak procesa koji će dugo trajati.

• Želja mi je da tijekom ova četiri dana uspostavimo platformu za institucije na osnovi koje bi one mogle krenuti u plodonosnu razmjenu znanja između dviju zemalja – rekla je Danica Ramljak na otvorenju konferencije podsjetivši da je na ideju da ove jeseni u Splitu okupi svoje američke i hrvatske kolege te njihove suradnike i poslovne partnere došla prije godinu dana na konferenciji Agencije za promicanje izvoza i ulaganja u Cavtatu na kojoj je otvorena rasprava o hrvatskim mogućnostima za ulaganja u sektore budućnosti kako su nazvani ICT, biotehnologija i farmaceutska industrija.

Slobodan Mikac, direktor Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, istaknuo je da je ponosan što je ideja za tako važnu konferenciju rođena na prvom skupu u organizaciji još uvijek mlade hrvatske agencije koja promiče ulaganja i izvoz te izrazio nadu da će teme te konferencije u Hrvatskoj postati tradicija. Direktor AmChama, Američke trgovinske komore u Zagrebu, Damir Vucić upozorio je da je u hrvatskom gospodarstvu već vidljiva tendencija okretanja prema tržištima Srednje Europe i zemalja bivše Jugoslavije, ali da istovremeno hrvatsko gospodarstvo, posebice ono koje djeluje u sektoru visoke tehnologije, ne smije zanemariti tržište SAD-a, koje je osim što je vrlo veliko i jako važno.

Splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader američkim je gostima pozvao da produlje svoj boravak u Splitu, poručio da županija koju vodi ima 39 zona namijenjenih ulaganju i otvaranju kompanija te čak 90 turističkih zona otvorenih za ulaganja.

Predstavnik Roberta Bradtkea, veleposlanika SAD-a u Hrvatskoj, Thomas Kelsey naglasio je da veleposlanstvo iduće godine na diplomski studij u SAD šalje dvoje mladih ljudi iz Hrvatske te tako započinje studentsku razmjenu dviju zemalja. Ustvrdivši da je entuzijazam Danice Ramljak kad je riječ o organizaciji Medorine konferencije zarazan, Kelsey je istaknuo da, za razliku od nekih mišljenja, ICT, biotehnologija i farmaceutska industrija nisu odvojeni svjetovi, već industrije koje se spajaju i prožimaju, pri čemu je ICT tehnologija sve važniji igrač u otkrivanju tajne ljudskoga genoma, u čijem se razotkrivanju svi natječu.

Predsjednica Ericssonova Nikole Tesle Gordana Kovačević održala je plenarno predavanje Razvoj i istraživanje u ICT industriji u Hrvatskoj na kojem je dala naznake globalnih trendova u ICT-u te toj industriji u Hrvatskoj. Osvrnula se na važnost ICT-a za razvoj društva i kvalitetu života. Na iskustvima Ericssonova Nikole Tesle u području istraživanja i razvoja koje čini temelj konkurentnosti ICT industrije te je preduvjet njene pozicioniranosti na regionalnoj i globalnoj sceni kroz konkretne primjere poslala je jasne poruke i budućim investitorima u Hrvatskoj. Govoreći o hrvatskom ICT sektoru istaknula je da on danas zapošljava više od 25 tisuća ljudi i stvara više od osam posto BDP-a.

Organizacija prve američko-hrvatske konferencije o sektorima budućnosti, ICT-u, biotehnologiji i farmaceutskoj industriji bila mi je veliki izazov. Sudjelovati na njoj bilo je ipak veće zadovoljstvo jer se prvi put 140 stručnjaka iz Hrvatske i SAD-a susrelo na taj način i razmijenilo mišljenja i iskustva iz područja biotehnologije, farmaceutskih industrija i informacijsko-komunikacijske tehnologije, posebno se osvrmuši na znanstvenu suradnju, obrazovanje, mogućnost ulaganja i trgovačku razmjenu između dviju zemalja. Prvi su se put našli američko-evropski investitori koji investiraju u visoke tehnologije i posebno propitali potencijal Hrvatske za kvalitetan ulaganja u te sektore. Na osnovi vrlo zanimljivih i nadasve inspirativnih predavanja i rasprava otkrivali smo na koje ciljeve u razvoju društva baziranog na znanju. Prema njenim riječima, velik broj jakih stranih tvrtki koje imaju svoju poslovnu aktivnost u Hrvatskoj dokazuje da su snagu hrvatske ICT industrije prepoznali i drugi. Neki kroz prodaju svojih proizvoda na hrvatskom tržištu, dok su malobrojni među kojima zapaženo mjesto ima Ericsson prepoznali inovativnost i kvalitetu stručnih potencijala i locirali razvojno istraživačke centre u Hrvatskoj.

Ipak, nitko se ne bi trebao zadovoljiti trenutačnim stanjem jer mjesta za unapređenje ima, i potrebno je još mnogo raditi.

• Nemoguće je pričati o društvu znanja bez postojanja snažne infrastrukture bazirane na visokoj penetraciji širokopojasnog pristupa, bez informatizacije tijela državne uprave, informatizacije škola, zdravstva, uvođenja i korištenja ICT rješenja u poslovnom segmentu (ured bez papira) i gradovima (digitalni grad) – istaknula je Kovačević, dodajući kako je upravo to segment u kojem je potrebno napraviti najviše posla.

Tijekom četiri dana obrađene su važne teme podijeljene u tri celine. Znanstvena i obrazovna razmjena SAD-a i Hrvatske te izazovi hrvatskoga znanstvenog sektora i njegova mogućnost da se odazove sektoru visokih tehnologija bila je tema prvog dana, dok se drugog dana razgovaralo o uvjetima potrebnim za uspješan rast i razvoj malih biotehnoloških kompanija, potrebnih farmaceutskoj industriji te o nužnosti informacijsko-komunikacijske tehnologije u biotehnološkom sektoru. Problematika intelektualnog vlasništva, transfer tehnologije i ulaganja putem fondova rizičnoga kapitala u razvoj istraživačkih inovacija bila je još jedna zanimljiva tema.