Sektori budućnosti

Zbog usklađivanja sa zahtjevima EU Hrvatski odbor za računovodstvene standarde već iduće godine mora napisati, prihvatiti i objaviti domaće računovodstvene standarde.

Ministarstvo financija ugradilo je u novi zakon obvezu objavljivanja rezultata poslovanja, ali nije ukinulo zabranu njihova objavljivanja iz Zakona o Fini. Nakon prihvaćanja novog Zakona o računovodstvu u konzultantskim službama časopisa RRIF, RIF, TEB, RiPuP i ostalima zadovoljno trlaju ruke. Ponovno će organizirati mnoga savjetovanja, seminare i tiskati nove priručnike sa savjetima računovodama i knjigovodama o tome kada moraju primjenjivati Međunarodne računovodstvene standarde, a kad Četvrto i Sedmu smjernicu EU. Smjernice u novom zakonu nisu izrijekom navedene kao obvezne, ali je zakonski tekst napisan u smislu da je obvezno najmanje ono što se njima traži: godišnje izvješće, konsolidacija, nadzor itd.

I ovaj je put, međutim, Zakon o računovodstvu pisan s figom u džepu. Prema članku 20. poduzetnici su dužni dostavljati Fini ‘radi javne objave’ godišnje financijsko izvješće, revizorsko izvješće i konsolidirane financijske izvještaje (ako imaju obvezu sa stavljati ih). A prema članku 24. istog zakona ti ‘javno objavljeni’ podaci ne smiju se objavljivati?

Prošlo je više od dva mjeseca otkad je Vlada smijenila Andriju Popovića s mjesta predsjednika Uprave Fonda za razvoj i zapošljavanje i isto toliko otkad je na adresu Hrvatskog sabora stigao upit kojim se traži izvješće o provođenju financijskog plana. No Sabor na taj upit još nije poslao ni slova premda ga zakon obvezuje da takve podatke javnosti učini dostupnima. Da podsjetimo, povod za istragu o poslovanju Fonda za razvoj i zapošljavanje bila je afera koja je u Hrvatskom odbojkaškom savezu, kojim također kormilari Popović, izbila nakon smjene Rade Malevića. Postavlja se pitanje krije li Sabor, kojem se dostavlja izvješće, te informacije zato što ne želi da javnost zna na što je Popović trošio proračunski novac tijekom svog mandata ili jednostavno ignorira novinarske upite jer mu se tako prohtjelo.

U donošenju odluka, kao što je rekao Miliću, Wetherell se koristi intuitijom, ali i kvantitativnom analitikom. Svoju priliku u internetskom poslovanju zgrabio je jer je dobro poznavao sustave baza podataka i bio strpljiv. Dugo je tražio dovoljno dobar standard za baze podataka i naposljetku je za tri milijuna dolara kupio malu tvrtku koja je imala mailing liste četiri tisuće izdavačkih kompanija u Sjevernoj Americi.

Izdavači su imali sadržaj, a ja sam zamislila da ću im preko te male tvrtke čiji su bili klijenti, koristeći se svojim računalnim znanjem, pomoći da ga plasiraju na internet kad se pojavljuje dobar standard za nj. Godine 1993., kad je bilo 100 web stranica, netko mi je demonstrirao World Wide Web (www), koji je tada bio prilično oskudan, ali je imao sve komponente standarda i nitko ga nije pojavio – objasnio je Wetherell rekavši da su ga članovi Upravnog odbora gledali kao da je dvoglav kad im je rekao da bi se trebali uključiti u to. Nisu tada prihvatili da najprije osnuju internetsku kompaniju, a onda se upuste u IPO jer su se bojali da će propasti; stoga su naprave odradili IPO, a zatim krenuli u internetski biznis.

Godine 1994. uložili smo 900-tinjak tisuća dolara u projekt izrade pretraživača, koji su zatim htjeli kupiti i Bill Gates za Microsoftovu mrežu i Steven Case iz America Onlinea, koji je nudio 30 milijuna dolara, što je tada bilo otprilike pet posto vrijednosti America Onlinea. Nisam htio prodati, ali tko može odbiti takvu ponudu kad smo uložili samo 900 tisuća? – kaže Wetherell tumačeci da taj uspjeh zahvaljuje strpljenju jer je odgovarajući standard čekao sedam godina.

Rekao je da ima osjećaj za trendove, da može izvršno naslutiti što dolazi i što treba učiniti kad se kompanija nađe pred problemom jer ga ili zna riješiti ili naći ljude koji to znaju. Većina poduzetnika ima divne ideje, mnogo energije, mnogo entuzijazma, ali nema pojma o financiranju posla na pravi način. Čak 75 posto poslova propadne u prvoj godini jer su neprimjereno kapitalizirani.

Gotovo svi podcjenjuju što je značajno potrebno, i tu rizični kapital stupa na scenu, on nudi pravo vodstvo i nadgledanje, što mu je jedna od najboljih vještina – rekao je Wetherell napominjući da male kompanije ne mogu na tržište ući kasno, a velike si mogu priuštiti taj luksus. Na pitanje Gorana Milića bi li uspio u internetskom poslovanju da se u njega upustio deset godina poslije, Wetherell je rekao da sigurno ne bi. Iako je svoje bogatstvo zaradio u svijetu interneta, u tu se branšu više ne misli vratiti, čak ni ulažući u interdisciplinarne projekte koji podrazumijevaju spoj ICT-a i biotehnologije jer posljednjih godina uopće ne prati razvoj internetske industrije. Za to su, kaže, specijalizirani drugi fondovi rizičnoga kapitala.

Pozornost sam u posljednje tri godine gotovo posve usmjerio na biotehnologiju, na što me motiviralo mapiranje genoma, mnogo otkriva u tom sektoru i lijekova koji se pronalaze za različite bolesti. Iako nisam imao iskustvo u biotehnologiji, uvijek me je privlačila, vidio sam priliku u tome, a ima ih sve više. Najviše me zanima spoj bioenologije i čiste energije te razvoj enzima koji mogu proizvoditi čistu energiju, učinkovitije razgrađivati celulozu i slično. To je prijekao potreba u svijetu – otkrio je Wetherell svoje ulagačke interese.

Broj biotehnoloških patenata u SAD-u u posljednje se vrijeme smanjuje. U ostatku svijeta ne povećava se jako brzo, ali taj je trend indikativan – naglasio je Wetherell prikazujući podatke prema kojima biotehnologija kao sektor u svijetu još gubi novac. Gubici sektora, s obzirom na to da se još razvija, globalno su 4,3 milijarde dolara na godinu, od čega 2,1 milijarda otpada na SAD. Posebnu pozornost u svojem izlaganju Wetherell je posvetio kompaniji Lentigen, čiji je osnivač i CEO Boro Dropulić, podrijetlom Hrvata. Zajedno žele tu tvrtku poznatu po svojoj tehnologiji lentiviralnih vektora dovesti u Hrvatsku.

Jedno od područja koje istražujemo u Lentigenu jest cjepivo protiv ptičje gripe. SAD ima pilica za 16 milijuna doza cjepiva, a imamo 360 milijuna stanovnika. Tehnologijom lentiviralnih vektora možemo omogućiti proizvodnju neograničenog broja cjepiva – natuknuo je Wetherell na kraju opširnog izlaganja kojim je htio poručiti da biotehnološki sektor za uspjeh treba globalnu suradnju uz njegovanje socijalne odgovornosti.