Tekst: Mirna Jurin

Proizvodi slični jogurtu jačaju obrambeni imunološki sustav, potenciraju intestinalnu bakterijsku floru i štite stijenke probavnog sustava od napada štetnih klica. Tako se organizam bolje brani od djelovanja vanjskih agensa i pomaže tijelu u prevenciji prehlade i gripe.

Kad je riječ o probioticima, pokazuju rezultati istraživanja koje je proveo Eurisko, još vlasti poprilična konfuzija. Otpriške 61 posto ispitanika potvrdilo je da ih konzumira bar triput na tjedan, a da zapravo ne zna o čemu je riječ i kako utječu na organizam. Prema definiciji engleskog znanstvenika Fullera ‘probiotici su živi mikroorganizmi koji dobro djeluju na zdravlje domaćina i jačaju intestinalni ekosustav’. Riječ je zapravo o bakterijama koje nakon ulaska u organizam stižu žive do želuca i crijeva. Njihov dobar utjecaj danas je potvrđen mnogim znanstvenim studijama.

Termin ‘probiotik’ izveden je iz grčkoga ‘pro bios’, što znači ‘u korist života’. Iako mu je naziv sličan onome antibiotika, funkcija mu je zapravo posve suprotna pa je uputno ne uzimati ga kad uzimamo antibiotike.

Preci današnjih probiotika bili su predmet znanstvenog zanimanja nobelovca Ilje Iljiča Mečnikova, koji je, otišavši iz Ukrajine 1882., radio na Institutu Pasteur, na kojemu je završio istraživanje na fermentiranom mlijeku potvrđujući pozitivno djelovanje tih proizvoda na probavni sustav. Mečnikov je, pročuvavajući život i prehrambene navike kavkaskih pastira, otkrio da kod njih važnu ulogu ima konzumacija fermentiranog mlijeka. U Francuskoj se uskoro (1906.) počeo proizvoditi Lactobacilllin, proizvod s dodanim bakterijama koje je izabrao znanstvenik, a 1925. termin ‘yoghourt’ ušao je u rječnik Petit Larousse. Tako je zahvaljujući Mečnikovu i njegovim istraživanjima kultura mliječnih fermenta stigla i na Zapad i anticipirala eru probiotika, prebiotika i funkcionalnih prehrabrenih namirnica.

Dobre bakterije nalaze se u bakterijskoj intestinalnoj flori, a kod žena i u vaginalnoj. Kontaktom s vanjskim svijetom, počevši od rođenja, naš intestinalni sustav koloniziraju milijarde bakterija koje se može podijeliti u više od 400 različitih vrsta. U probavnom je sustavu tisuću bakterija po gramu, u tankom crijevu i do 10 milijuna, a u debelomu vrijednost oscilira između 100 i 1000 milijardi.

Dobro zdravlje, poznato je, temelji se na ravnoteži intestinalne bakterijske flore. Da bi čovjek bio zdrav, mora se zdravo hraniti, uzimati sve potrebne vitamine i minerale, tj. dovoljne količine ugljikohidrata, masnoća i bjelančevina. Bakterijska je flora esencijalna za funkcioniranje imunosnog sustava, što se nakon rođenja osigurava majčinim mlijekom. Zdrava bakterijska flora sprječava probleme s debelim crijevom, razvoj alergija kod novorođenčeta te razvoj netolerancije na hranu kod djece i odraslih.

Da bi štetni mikrobi preživjeli, moraju se priljeviti za stijenke probavnih organa, a probiotici imaju upravo tu sposobnost. Tako, šireći se, zauzimaju životni prostor na kojem bi se mogle naseliti patogene bakterije i onemogućuju im prianjanje na stijenke organa. Da bi probiotici bili korisni i djelotvorni u toj zadaci, moraju biti vitalni, tj. moraju se moći reproducirati u probavnom sustavu. Na njihovo djelovanje može loše utjecati uzimanje antibiotika, loša probava, nepravilan način prehrane, uzimanje kontracepcijskih pilula te voda tretirana fluorom i klorom.

To što su probiotici zapravo bakterije, ne bi nikoga trebalo zabrinjavati, nego upravo suprotno – njihova je prisutnost u probavnom sustavu vrlo važna za ljudsko zdravlje. Probiotici jačaju obrambeni imunološki sustav, potenciraju intestinalnu bakterijsku floru i štite stijenke probavnog sustava od napada štetnih klica. Tako se organizam bolje brani od djelovanja vanjskih agensa. Posljednja su istraživanja pokazala da redovita konzumacija probiotika pomaže tijelu da se obrani od prehlade i gripe.

Kad je riječ o mliječnim bakterijama, treba reći da se skupine koje se najčešće upotrebljavaju ubrajaju u sljedeće vrste: Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus casei, Lactobacillus lactis, Lactobacillus bulgaricus, Streptococcus thermophilus i Bifidobacterium bifidum. Prve tri vrste uglavnom se upotrebljavaju za proizvodnju kiseloga, fermentiranog mlijeka, a preostale dvije za fermentirano probiotičko. U klasičnom jogurtu također postoje žive bakterije, ali one nisu vitalne kao u probioticima, što znači da se ne mogu reproducirati u probavnom sustavu. Stoga ne treba miješati klasične jogurte s probioticima.

Fermenti iz jogurta djeluju u tijelu drukčije u odnosu na probiotike. Oni u probavnom traktu imaju ograničeno djelovanje jer ih u želucu napadaju želučani sokovi, a na njihovu promjenu utječu i jetra. Za razliku od njih probiotici stižu živi do svih organa probavnog sustava i tako pozitivno utječu na zdravlje. Njihovi učinci su različiti: jačanje intestinalnog imuniteta, smanjenje razine kolesterola, smanjenje rizika od upala i netolerancije na hranu. Osim u fermentiranom mlijeku ima ih i u drugim proizvodima, primjerice u voćnim sokovima.

Prema uvriježenoj definiciji postavljenoj prije desetak godina prebiotici su neprobavljive tvari u nekim namirnicama koje dobro djeluju na domaćinovo zdravlje omogućujući rast jedne ili više vrsta bakterija koje se smatraju korisnima za ljudsko zdravlje. Riječ je, dakle, o vlaknima, topivima u vodi, a najpoznatija su među njima nekiseli polisaharidi ili beta-glukani, fruktani i oligofruktosaharidi (FOS). To su zapravo neprobavljivi ugljikohidrati (frukto i galakto-oligosaharidi), koji omogućuju razvoj mikrobiotske flore u crijevima. Ta se simbioza prebiotika i probiotika smatra dobitnom kombinacijom kad je riječ o zdravlju, a u posljednje se vrijeme naveliko promovira tzv. funkcionalnom hranom (namirnice obogaćene jedninama i drugima, ali i vitaminima, mineralima…), koja ti jelo održava u dobroj formi i osigurava mu zdravlje.