Ukinuta nerazumljiva presuda za trostruku prodaju istog stana

Županijski sud u Velikoj Gorici ukinuo je prvostupanjsku presudu Vladimiru Debeljačkom, osuđenom na tri godine zatvora zbog toga što je istu nekretninu (stan u Berislavićevoj 3 u Zagrebu) prodao istodobno trojici kupaca. Prvostupanjska presuda je ukinuta iz procesnih razloga jer je, kako se naglašava u obrazloženju odluke o ukinjanju, ‘izreka… nerazumljiva i proturječna sama sebi’.

U tim dvjema presudama, međutim, ne spominje se da Vladimiru Debeljačkom prijevara zbog koje je od prvostupanjskog suda osuđen na tri godine zatvora ne bi bila moguća bez pomoći sudaca i njima podčinjenih iz Zemljišno-knjižnog odjela Općinskog suda u Zagrebu. To izaziva sumnju da ping-pong velikogoričkoga Županijskog i Općinskog suda s ‘nerazumljivom i proturječnom’ presudom Debeljačkom predstavlja, zapravo, zataškavanje odgovornosti sudaca kriminalaca i njima podčinjenih iz Zemljišno-knjižnog odjela Općinskog suda u Zagrebu.

Odvjetnik Jadranko Črnko, koji je 17. rujna dao ostavku na funkciju predsjednika Odvjetničkog zbora Zagreba zbog kriminala u Zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog suda u Zagrebu, odgovornim za stanje u ZK odjelu smatra Đuru Sessu, prijašnjega predsjednika Općinskog suda u Zagrebu. Premda je znalo za loše stanje u ZK odjelu, Sessa od 2000. nije ništa poduzimao. Črnko kaže da ni Mirko Klinžić, (do)sadašnji predsjednik Općinskog suda u Zagrebu (ovih dana je imenovan novi predsjednik Ivica Pezo), ništa nije poduzeo da se stanje u ZK odjelu promijeni. Osobito odgovornom Črnko smatra i Nives Radišić, predsjednicu Zemljišno-knjižnog odjela Općinskog suda u Zagrebu.

Prvostupanjsku ‘nerazumljivu i proturječnu’ presudu Vladimiru Debeljačkom donijela je Kornelia Ivanušić, sutkinja Općinskog suda u Velikoj Gorici. A odluku o ukinjanju te presude i upućivanje predmeta na ‘popravno’ prvostupanjsko suđenje donijelo je kazneno vijeće Županijskog suda u sastavu: Gordana Paljevac, Ljilja Bebić i Marko Jurlina. Sutkinja Ivanušić je, prema ocjeni kolegica iz drugostupanjskoga Županijskog suda, učinila propust zbog kojega je njezinu presudu bez razmatranja cjelokupnog spisa valjalo ‘ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje’.

Sutkinja Kornelia Ivanušić, međutim, nije neiskusna. Postavlja se stoga pitanje kako joj se moglo dogoditi da učini propust koji ne bi počinili ni studenti prava. Iznos od 787.901,54 kune, za koji je izvršena prijevara, naveden je precizno u izreci presude. Taj iznos je kvalifikatorijski element kaznenog djela prijevare prema članku 224. Kaznenog zakona, za koji je optuženi i osuđen. Zbog toga je taj iznos trebao biti presuden kao imovinskopravni zahtjev oštećenih, a ne oštećene upućivati da svoje imovinskopravne zahtjeve ostvaruju u parničnom postupku. Time što je oštećene uputila da svoje imovinskopravne zahtjeve ostvaruju u parničnom postupku, umjesto da im je u presudi dosudila iznos štete, sutkinja Ivanušić je počinila bitnu povredu kaznenog postupka, zbog koje se presuda ne može preinačiti, već se mora ukinuti i uputiti na ponovno suđenje.

I tako je u prvostupanjskom postupku optuženi Debeljački osuđen na primjerenu kaznu, a zapravo se unaprijed znalo da ta presuda mora biti ukinuta. Nema dokaza da je to sutkinja Ivanušić napravila namjerno, ali sumnja je više nego osnovana da je to napravljeno svjesno i namjerno. I ne mora se sutkinja Ivanušić bojati posljedica. Uživa zaštitu kakvu nema nijedan zaposlenik jer…

Isti stan u Berislavićevoj ulici 3 u Zagrebu je Vladimír Debeljački prodao Zvjezdani Sikirić Assouline, sestri prodekanu Pravnog fakulteta u Zagrebu, Ivici Krajaču, redatelju i poznatom pjevaču kvarteta 4 M, te Jerini Malešević, odvjetnici koja je zbog te prijevare zatražila da je se nakon 28 godina briše iz Imenika odvjetnika uz obrazloženje da svojim klijentima više ne može jamčiti da će svoj pravni interes riješiti učinkovito i pravedno. Prema ocjeni sutkinje Kornelije Ivanušić, nesporno je da je jedino Zvjezdana Sikirić Assouline uspjela realizirati svoj ugovor o kupnji stana u Berislavićevoj 3 i na tom stanu se ukinjiti kao vlasnica (na omotu Sikirićinoga upisnog spisa, navodno, Sessinim rukopisom piše ‘brzo riješiti’).

Pod pritiskom moguće osude na zatvorsku kaznu Debeljački je u tijeku sudjenja vratio novac Ivici Krajaču i tako zaradio olakotnu okolnost zbog koje je osuđen na ‘samu’ tri godine zatvora.

A Jerinu Malešević, sada već bivšu odvjetnicu, sutkinja Ivanušić je uputila da svoj novac vrati u parničnom postupku protiv Vladimira Debeljačkog, što s obzirom na stanje u hrvatskom pravosuđu zapravo znači da svoj novac može slobodno zaboraviti. Zbog toga je Malešević tužila Republiku Hrvatsku, koja odgovara za propuste sudaca.

Ukidanjem prvostupanske presude Vladimir Debeljački je dobio na vremenu, odnosno uspješno prevatio dio puta do zastare.

Osnovano je sumnji da je u tom slučaju riječ o presudi s ‘kvakom’. To su naoko primjerene presude, ali s namjerno ugrađenom pogreškom zbog koje u drugostupanskom postupku moraju biti ukinute. U tom slučaju svi bi se trebali baviti ping-pongom s ‘nerazumljivom i proturječnom’ presudom sutkinje Ivanušić umjesto postavljanjem pitanja tko je sve od sudaca Općinskog suda u Zagrebu pomagao Vladimiru Debeljačkom u prijevaru s prodajom iste nekretnine tri puta. U izradi ‘nerazumljive i proturječne’ presude navodi se da se Debeljački ‘u modusu počinjenja kaznenog djela služio javnim ispravama ovjerena kod javnih bilježnika, izvica iz zemljišnih knjiga, za koje vrijedi presumpcija istinitosti’. Ali o tome tko je sve Debeljačkom omogućio da se služi tim ispravama, ni u presudi ni u izreci presude nema ni riječi.

Zbog toga nikako ne treba nasjesti i iscrpljivati pozornost samo na ping-pong u sutkinja Županijskog i Općinskog suda u Velikoj Gorici s ‘nerazumljivom i proturječnom presudom’, a zanemariti činjenicu da još uvijek nema službenog odgovora na pitanje je li bila moguća prijevara s prodajom iste nekretnine trojici kupaca odjedanput, bez pomoći i podrške sudaca i službenika iz Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Zagrebu.

Prepravljanjem vlasničkih knjiga, krivotvorenjem vlasničkih isprava, antidatiranjem upisa u zemljišne knjige, neopravdanim odugovlačenjem rješavanja otvorenih zemljišnoknjižnih predmeta radi iznuđivanja mita sudački reket iz zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova je vlasništvo u Hrvatskoj učinio manje sigurnim nego što je bilo u bivšem ‘nevlasničkom’ sustavu.

Rasulo vlasničkih knjiga sudački reket nastoji opravdati ‘polustoljetnim nevlasničkim režimom’ i ispravnim obećanjima trajnog rješenja problema reformom pravosuđa. No ‘reforma je vremenski proces, a ne brza nasilna akcija’, tvrde branitelji lošeg stanja u hrvatskom pravosuđu. Zbog toga valja biti strpljiv i ne očekivati brzu i djelotvornu reformu. A afere se u međuvremenu ‘rješavaju’ sudskim trakavicama u kojima se sudi žrtvenim jarcima, sve dok se afera ne zaboravi ili dok ne nastupi zastara.