Bez obzira na to, koliko se da čuti, struka sa zadovoljstvom iščekuje početak trgovanja derivatima

Bez obzira na to, koliko se da čuti, struka sa zadovoljstvom iščekuje početak trgovanja derivatima. Da, u struci se može čuti da je uvodenje trgovanja derivatima potrebno. Mi ćemo kao burza učiniti sve da bismo umanjili rizike. Hoće li se trgovati derivatima ili ne ipak ovisi samo o industriji.

Je li bilo problema prilikom nedavnog uvrštenja T-HT-ove dionice? Ništa nismo željeli prepustiti slučaju. Poduzeli smo sve razumne mjere. Uvođenje servere, istestirali izdržljivost sustava, provjerili sve komunikacijske linije, provjerili napajanja, recovery time… Bio je to ozbiljan i velik posao koji se izvanz ne vidi, ali učinili smo sve da prvi udar prođe bez većih teškoća. I uspjeli smo održati obećanje da naš sustav neće pasti.

Što bi u budućnosti trebalo napraviti na cijelom tržištu da takvih opasnosti više nema? Kod nas na Burzi nakon implementacije OMX-a problema više ne bi trebalo biti. Novi sustav omogućava 30.000 transakcija u sekundi, odnosno 300.000 na dan. Zasad nema nikakve praktične mogućnosti da brokeri premaše taj limit i daju toliko broj naloga.

OMX će i brokerima pojednostaviti trgovanje, na koji način? Brokeri će moći sebi pojednostaviti praćenje tržišta, na način da će moći izdvojiti praćenje pojedinih parametara koje će htjeti pratiti. Primjerice, sada je potrebno neprestano ‘šetati’ po ekranu ako se želi vidjeti što se sve događa s pojedinom dionicom, dok će to s novim trgovinskim sustavom biti mnogo jednostavnije i preglednije.

Trgovanje putem OMX-a već je trebalo početi. Zašto kasni? Mi smo svoje učinili, ali OMX kasni s procesom. No, nismo u tome usamljeni, s implementacijom OMX-a kasne i recimo Dubai Stock Exchange i Kairo. Bilo je potrebno napraviti neke prilagodbe i sve skupa dobro istestirati prije stavljanja u pogon. Burzovni sustavi vrlo su ozbiljne i sofisticirane platforme koje moraju pružiti vrlo veliku sigurnost svojim korisnicima. Zbog svega toga produljeno je vrijeme uvodenja. Ali, eto, i s tim smo pri kraju i novi bi se trgovinski sustav trebao početi koristiti već sljedećeg mjeseca. Uskoro počinje i edukacija za brokere.

Obećali ste i novu internetsku stranicu. Kad će biti gotova? Nova internetska stranica je gotova. Pustit ćemo je vjerojatno nešto prije novoga trgovinskog sustava. Tehnički je poboljšana, s novom statistikom, novim podacima, jednostavnijim praćenjem itd. Postojat će i poseban kutak za novinare. Svi naši članovi i izdavatelji ubuduće će svoje korporativne vijesti sami stavljati na novu web stranicu. Vi jesti će biti grupirane u nekoliko grupa, primjerice one vezane uz isplatu dividende, pozive na skupštinu, financijska izvješća…

U tijeku je interna organizacija Burze. Što ona donosi? Imamo stranoga kozultanta koji će nam to omogućiti provesti. A interna organizacija podrazumijeva definiranje radnih mjesta, podjelu odgovornosti, protok informacija, prodaju. Cilj je biti moderna organizacija prema uzoru na ostale burze. U svrhu usavršavanja ciljamo i na sredstva iz fondova EU, koja bi bila namijenjena za edukaciju tržišta i trgovanje derivatima. Sredstva za takve projekte postoje, a u tu su ih svrhu neke burze već i dobile.

Koliko vas zadovoljava povećani broj dionica u prvoj kotaciji? Drago mi je vidjeti toliki broj dionica u prvoj kotaciji. Svi koji su se odlučili na IPO uvrstili su se u najvišu kotaciju, jer zadovoljavaju uvjete koji se od njih traže u toj kotaciji. Ujedno te kompanije uvidaju da transparentnost i dobar odnos s investitorima donose novi, jeftiniji, prijeko potrebni kapital, bolju evaluaciju kompanije, veći interes investitora, bolju cijenu itd.

Većina sudionika na tržištu kapitala je protiv uvodenja poreza na kapitalnu dobit. Kakvo je vaše stajalište? Kažem ne porezu na kapitalnu dobit. SAD je tek nakon 120 godina postojanja burze uveo taj porez. Vjerojatno ga ni mi nećemo moći izbjeći ulaskom u EU, ali čak i tada bi trenutak njegovog uvodenja trebalo oprezno odrediti. Sada bi nam donio mnogo više štete nego koristi. Ako se i kada bude uvodio, treba to napraviti sustavno, polako, pažljivo i oprezno, da ne bi na tržištu izazvao paniku i odljev kapitala. Zemlje koje imaju porez na kapitalnu dobit razmišljaju o njegovu smanjenju. Srbija ga planira ukinuti, Mađarska ga ima, ali ne plaća se na transakcije koje se obave na njihovoj burzi. Time jačaju domaću burzu i vlastito uređeno tržište kapitala. Taj porez, pokazuju neke statistike, poskupljuje kapital i povećava nezaposlenost.

U jeku nekih spajanja burzi ili suradnji postavlja se i pitanje suradnje domaćih burza s onima u regiji? Svjesni smo da tu suradnju treba uspostaviti. Inicijative postoje i neki započeti projekti, ali o njima se za sada ne može govoriti. Suradnja bi išla u svim smjerovima, ali bi počela s jednostavnijim zahvatima, koji ne bi zahtijevali promjenu zakonodavstva.

Danas svi govore o investiranju. Kako bismo mogli usporediti konferenciju prije, primjerice, šest godina i ovogodišnju? Prije šest godina bio je problem naći osobu iz Vlade koja bi sudjelovala na konferenciji ili bi je bilo teško nagovoriti na pristanak. Ove godine to uopće nije bio problem. No, isto tako nije bio problem ni u odazivu ostalih političkih stranaka, jer se politička borba prebacila na tržište kapitala. Odnosno strankama više nije jedino važno pokazati biračima tko je veći Hrvat, nego se razmišlja i o porezu, kapitalu, privatizaciji, investiranju. Čini se da se na tim područjima danas dobivaju izbori. I to je dobro, jer osim nacionalne zastave na kući, Hrvati žele i jače gospodarstvo, pravnu sigurnost i bolji život za sebe i svoju obitelj u vlastitoj zemlji.