Brokerske kuće prerastaju u investicijske tvrtke

Osim troška zbog usklađenja sa smjernicama EU, domaće će brokerske kuće osjetiti i dodatni udarac zbog strane konkurencije jer će ulaskom u Uniju strane brokerske kuće moći otvoriti svoje podružnice u našoj zemlji.

Novi zakon o vrijednosnim papirima (koji će se možda zvati zakon o tržištu kapitala) bit će gotov do kraja godine i u njega će biti ugrađene sve potrebe sudionika tržišta koje će biti usklađene sa smjernicama EU. Iako je još nedavno predsjednik Uprave Hanfa najavljivao što bržu primjenu tih nemalih promjena po najprije za brokerske kuće, izgleda da se ona, ipak, neće dogoditi prije 2009. Jedna je od važnih novosti koje će donijeti taj zakon preoblikovanje brokerskih kuća u investicijske, koje će morati povećati temeljni kapital, ali i kao svaka financijska institucija voditi računa o adekvatnosti kapitala, i koje će veću pozornost morati posvetiti neprofesionalnim ulagačima. Mali ulagači bit će, poput štediša u bankama, novčano osigurani.

Temeljni kapital više neće biti u rasponu od samo 200.000 kuna do četiri milijuna kuna, ovisno o vrstama djelatnosti za koje je brokerska kuća registrirana. Na koliko će se povećati, još nije poznato, ali sigurno je da će također biti određen raspon vrijednosti, i to ovisno o vrstama djelatnosti za koje će se brokerska kuća registrirati.

Brokerske kuće ubuduće će se zvati investicijske tvrtke i bit će definirane kao financijske institucije, zbog čega će se i kod njih primjenjivati odredba o adekvatnosti kapitala i Basel II. Stopa adekvatnosti bit će kao kod banaka – 10 posto.

Te buduće investicijske tvrtke moći će obavljati i poslove skrbništva, što sada mogu obavljati samo banke.

Brokerske kuće počele su raditi kalkulaciju troškova – iznos je u nekim od dva do tri milijuna kuna. Tu se, prije svega, uračunava trošak za kadar i informatički sektor. Primjerice, i računovodstvo u investicijskoj kući više neće smjeti biti eksternalizirano.

• Informatička potpora morat će biti na vrhunskoj razini i imati ugrađenu svu zaštitu od upada neovlaštenih osoba i jasna razgraničenja do kojih informacija mogu doći neki radnici tvrtke – kaže član Uprave Interkapitala Daniel Nevidal.

No uz trošak zbog usklađenja sa smjernicama EU domaće će brokerske kuće osjetiti i drugi udarac zbog strane konkurencije. Naime, ulaskom u EU strane će brokerske kuće moći otvoriti svoje podružnice u našoj zemlji. Strani se ulagači tako više neće morati koristiti uslugama domaćih brokerskih kuća, zbog čega će im se obujam poslovanja smanjiti. I zbog troška i zbog konkurencije domaće će brokerske kuće sigurno pratiti sudbina koja je prije nekoliko godina snašla bankarsko tržište. Mnogo brokerskih kuća vjerojatno će se ugasiti, neke će se spojiti ili će ih preuzeti jače.

• Otkrivanje se provodi i u svijetu, zato neće mimoći ni nas – kaže Nevidal dodajući:

• Za neke će konkurencija sigurno biti prejaka, posebno za brokerske kuće koje nisu pronašle svoju nišu.

Posebno pitanje usklađenja bit će usmjereno na organizaciju poslova u brokerskoj kući.

• Ono se odnosi na osnivanje odjela i zapošljavanje ljudi za usklađenost (compliance) sa svim zakonima i propisima koji utječu na poslovanje i njihovo poštovanje (engl. compliance) – kaže Nevidal i dodaje:

• Trebat će uspostaviti posebnu internu kontrolu, poseban menadžment za upravljanje rizicima. To znači da će standardno ustrojena kuća morati imati bar sedam do osam djelatnika, odnosno najmanje dva brokera, upravu, back office, računovodstvo, internu kontrolu, menadžment za upravljanje rizicima itd.

Organizacijska pitanja, ali i velik dio dijelova budućega zakona, već su definirani mnogim pravilnicima koje je donijela Hanfa. Poput štediša u bankama i mali će ulagači na burzi biti osigurani do 20.000 eura. Postupak naknade novca pokreće se u slučaju kad brokerska kuća iz određenih razloga ne bi mogla ispuniti svoje financijske obveze prema klijentima ili im ne bi mogla vratiti njihove vrijednosne papire koje drži za njihov račun, a ne bi postojala mogućnost da se u kratkom vremenu takva situacija promijeni, odnosno u slučaju da dođe do stečaja, prevara ili likvidacije brokerske kuće, koja zbog toga ne bi mogla ispuniti svoju obvezu prema investitorima. Ulagači bi se namirivali iz tzv. sheme osiguranja investitora ili tzv. kompenzacijskog fonda. Nositelj tog projekta je Središnja depozitarna agencija. U punjenju fonda sudjelovali bi svi članovi burze, a ako bi se dogodio osigurani slučaj, investitori bi se namirivali prema određenom kriteriju.

Nadalje, s obzirom na to da će se ulagače podijeliti na male (retail) i profesionalne, i pristup prema njima bit će drukčiji.

• Tako će investicijska kuća morati davati potpune informacije neprofesionalnim ulagačima, odnosno usluga takvom klijentu morat će biti takva da bude najpovoljnija za ulagača – ističe direktor Erste vrijednosnica Marin Hrešić.