Home / Biznis i politika / Kormorani Ivanu Prepolcu 7,5 od 28 milijuna kuna na

Kormorani Ivanu Prepolcu 7,5 od 28 milijuna kuna na

Da je država pristala na nagodbu, naknada štete bila bi kudikamo manja. Prepolec je u međuvremenu već pokrenuo zahtjev za nadoknadu novih šteta i ponovno se trudi uvjeriti državu da je nagodba najjeftinije rješenje.

Izvršenjem pravomoćne ovrhe od 28 milijuna kuna nad Republikom Hrvatskom, Ministarstvom poljoprivrede, a u korist poduzeća za uzgoj slatkovodne ribe IHOR Park d.d. iz Crne Mlake završen je 11-godišnji sudski spor, a pitanje je hoće li država pristankom na sporazumno rješenje izbjeći još skuplji novi spor s IHOR Parkom i njegovim većinskim vlasnikom Ivanom Prepolcem.

IHOR Park, nastao privatizacijom ribnjaka Crna Mlaka bivšeg Ribnjačarstva Zagreb, gospodari sa 655 hektara ribnjaka s trogodišnjim ciklusom uzgoja ribe. Tijekom komercijalne djelatnosti otežavajući je faktor status Crne Mlake kao Posebnoga ornitološkog rezervata, koji je međunarodnu zaštitu stekao kao Ramsarsko područje. IHOR Park suočio se s velikim štetama koje su ribljem fondu nanosile ptice, a najviše kormorani i čaplje. Pozivajući se na članke 38. i 45. Zakona o zaštiti prirode, IHOR Park zatražio je od nadležnog ministarstva naknadu za štete nastale od ptica u zaštićenom području. Zakon tu predviđa naknadu razmjernu umanjenu prihodu, a članak 45. glasi: ‘Štetu koju nanese zaštićena životinja, dužna je naknaditi država. Visina štete utvrđuje se sporazumno. U slučaju spora o visini štete, odlučuje sud.’

IHOR Park se, tvrdi Prepolec, barem 30 puta obraćao Ministarstvima poljoprivrede, odnosno zaštite okoliša te kulture, kao i tadašnjem Državnom pravobraniteljstvu, s prijedlozima u vezi naknade ili kompenzacije šteta od ptica, ali odgovora nije bilo. Vidjevši da je drugih 11 slatkovodnih ribogojilišta tužilo državu prema istoj osnovi, IHOR Park je tadašnji tri milijuna kuna vrijedan prijedlog nagodbe zamijenio 1996. godine tužbom na Općinskom sudu u Zagrebu. Tim prije što IHOR Park kao Ramsarski rezervat nije smio, za razliku od drugih ribnjaka, ni pomisliti o bilo kakvim prihodima od lovnog turizma na ptice močvarice.

  • Tužbom smo tražili naknadu za 1993, 1994, 1995. i 1996. godinu, i sve na osnovi dokumentacije od uzgoja ličinki do konzumne ribe. Sud je odredio sudsko vještak, koji su procijenili štetu na 17,5 milijuna kuna, a kako se država, gubeći spor za sporom, žalila, to je drastično poskupljivalo spor za sudsko troškove i kamatu. Nakon što je Vrhovni sud odbio reviziju, zatim i Ustavni, naša je ovrha postala pravomoćna. Pitam se komu je sve to trebalo, jer od naplaćenih 28 milijuna kuna oko sedam i pol milijuna kuna odlazi odvjetnicima, dio na poreze, pa IHOR Parku ostaje tek polovica tog iznosa – kaže Prepolec, koji je gubitke pokriva po zajmima iz privatnih izvora.

Novac naplaćen ovrhom IHOR.

Borba za kadrove Slovenski Lek traži stručnjake u Hrvatskoj.

Farmaceutska tvrtka Lek iz su-sjedne Slovenije objavila je u hrvatskim medijima natječaj u kojem traži tehnologa za rad u svom novom centru za razvoj biotehnoloških lijekova u Mengešu u kojemu je u prvoj fazi uložno sedam milijuna eura. Centar je jedan od šest globalnih biofarmaceutskih istraživačkih centara Novartisa, koji je većinski vlasnik Leka.

No, s velikim razvojem biotehnologije, u svijetu je sve veći nedostatak stručnjaka za to područje, što su očito osjetili i u slovenskoj farmaceutskoj kompaniji.

  • Mi smo globalna kompanija koja kadrove traži u različitim zemljama. Objavili smo oglas jer vjerujemo da u Hrvatskoj postoje potencijalno zanimljivi ljudi kojima bismo bili vrlo zanimljiv poslodavac jer bismo im pružili mogućnost rada u globalnoj farmaceutskoj kompaniji – objašnjava Katarina Klemenc Dinjaški, voditeljica korporativnih komunikacija Leka.

Slučajno ili ne, nedugo nakon Lekovog oglasa, Pliva je objavila oglas u kojem traži istraživača-farmakokinetičara te javni poziv za stipendiranje studenata.