Da je država pristala na nagodbu, naknada štete bila bi kudikamo manja. Prepolec je u međuvremenu već pokrenuo zahtjev za nadoknadu novih šteta i ponovno se trudi uvjeriti državu da je nagodba najjeftinije rješenje.
Izvršenjem pravomoćne ovrhe od 28 milijuna kuna nad Republikom Hrvatskom, Ministarstvom poljoprivrede, a u korist poduzeća za uzgoj slatkovodne ribe IHOR Park d.d. iz Crne Mlake završen je 11-godišnji sudski spor, a pitanje je hoće li država pristankom na sporazumno rješenje izbjeći još skuplji novi spor s IHOR Parkom i njegovim većinskim vlasnikom Ivanom Prepolcem.
IHOR Park, nastao privatizacijom ribnjaka Crna Mlaka bivšeg Ribnjačarstva Zagreb, gospodari sa 655 hektara ribnjaka s trogodišnjim ciklusom uzgoja ribe. Tijekom komercijalne djelatnosti otežavajući je faktor status Crne Mlake kao Posebnoga ornitološkog rezervata, koji je međunarodnu zaštitu stekao kao Ramsarsko područje. IHOR Park suočio se s velikim štetama koje su ribljem fondu nanosile ptice, a najviše kormorani i čaplje. Pozivajući se na članke 38. i 45. Zakona o zaštiti prirode, IHOR Park zatražio je od nadležnog ministarstva naknadu za štete nastale od ptica u zaštićenom području. Zakon tu predviđa naknadu razmjernu umanjenu prihodu, a članak 45. glasi: ‘Štetu koju nanese zaštićena životinja, dužna je naknaditi država. Visina štete utvrđuje se sporazumno. U slučaju spora o visini štete, odlučuje sud.’
IHOR Park se, tvrdi Prepolec, barem 30 puta obraćao Ministarstvima poljoprivrede, odnosno zaštite okoliša te kulture, kao i tadašnjem Državnom pravobraniteljstvu, s prijedlozima u vezi naknade ili kompenzacije šteta od ptica, ali odgovora nije bilo. Vidjevši da je drugih 11 slatkovodnih ribogojilišta tužilo državu prema istoj osnovi, IHOR Park je tadašnji tri milijuna kuna vrijedan prijedlog nagodbe zamijenio 1996. godine tužbom na Općinskom sudu u Zagrebu. Tim prije što IHOR Park kao Ramsarski rezervat nije smio, za razliku od drugih ribnjaka, ni pomisliti o bilo kakvim prihodima od lovnog turizma na ptice močvarice.