Leasing

Katalizator koji je potaknuo uspjeh SMS-a bile su prepaide tarife – za mnoge je prepaide korisnike slanje tekstualnih poruka u početku bilo besplatno jer operateri nisu bili tehnološki spremni naplaćivati tu uslugu. Ubrzo su poslani milijuni tekstualnih poruka diljem svijeta. Doduše, nakon što su svi operateri uveli naplaćivanje slanja SMS-a, smanjio se broj poslanih poruka, ali SMS se vrlo brzo vratio na nekadašnju razinu, a ubrzo je i višestruko nadmašio. Razlog: kritična masa ljudi koja se koristi tom uslugom već je bila stvorena. Zvjezdice su se poklopile i SMS je postao uobičajeno sredstvo komuniciranja. I mnogi drugi revolucionarni izumi i otkrića dogodili su se slučajno ili gotovo slučajno. Mnogi kažu da su tako nastala najveća ljudska postignuća. Iako je to možda točno, u sreću da ćete se spotaknuti i osmisli uslugu ili proizvod koji će postići uspjeh poput, primjerice, interneta ili Googlea, ne treba se pouzdati. U današnjem svijetu globalizacije i zaoštrene konkurencije kompanije si to svakako ne mogu priuštiti.

Kako onda stvoriti novi proizvod koji će kupci prihvatiti, koji će im se zauviti pod kožu i bez kojeg jednostavno neće moći zamisliti svakodnevnicu? Jedini iskreni odgovor na to pitanje koji je moguće potkrijepiti i argumentima jest – teško. Svaki sedmi, a neki kažu i svaki deseti, novi proizvod doživi uspjeh. Ostali propadnu. Iako ta statistika zvuči prilično obeshrabrujuće, može se gledati i s pozitivne strane. Nakon šestog promašaja uspjeh bi trebao biti osiguran. U svakom slučaju, šanse su mnogo veće od osvajanja dobitka na lotu. U prilog optimizmu ide i to da je većina najvećih svjetskih izuma prilično jednostavna, odnosno stvorena je na osnovi jednostavnih ideja. YouTube? Vrlo jednostavna ideja zasnovana na postojećoj tehnologiji – ali vrijedna čak 1,65 milijardi dolara.

Naravno, treba imati ideju. I to pravu. Najbolji put do uspjeha u stvaranju novog proizvoda jest učenje na pogreškama jer tako možete u ranim fazama razvoja proizvoda, kad još niste potrošili previše novca, shvatiti da ste pogriješili. Neki stručnjaci idu tako daleko da kažu kako neuspjeh treba prihvatiti. U vrijeme sveopćeg rezanja troškova i iznimno visokih očekivanja od menadžera takvo što zvuči u najmanju ruku blesavo, ali uz argument da igranje na sigurno ne potiče kreativnost takve tvrdnje dobivaju drukčiji smisao.

Ako ne na vlastitima, treba učiti bar na tuđim pogreškama. Mnoge američke tvrtke stoga prije lansiranja novog proizvoda odlaze posjetiti muzej u kojem je osnovala savjetodavna tvrtka NewProductWorks i u kojem se nalazi kolekcija više od 80 tisuća neuspjelih prehrabrenih proizvoda. Mnogi koji ga posjetili iznade se kad vide da su mnoge ideje koje su im pale na pamet već odavno realizirane. No upravo to i jest cilj NewProductWorks – pomoći da se u ranoj fazi odbaci ideja koja neće doživjeti tržišni uspjeh (naravno, preferencije potrošača stalno se mijenjaju, ali teško da će se kupcima iznenađivati svijetli riblji prutiči pakirani u ambalažu karakterističnu za sladoled). Muzej, kao ni bilo tko drugi, ne može dati egzaktni odgovor hoće li potrošači slaviti novi proizvod neke tvrtke, ali ipak može pokazati zašto neki slični proizvodi u tome nisu uspjeli. A takve informacije mogu donijeti neprocjenjivu uštedu.