Sekuritizacija – NOVI POTICAJ razvoju tržišta kapitala

Što će donijeti sekuritizacija na domaćem tržištu? – Sekuritizacija je najsloženiji produkt na financijskom tržištu. Riječ je o produktu koji omogućuje financiranje, prodaju rizika i poboljšanje prinosova na kapital. Pri uvodenju sekuritizacije sigurno će banke biti prvi subjekti koji će je primijeniti. No mogao bi ga, primjerice, koristiti i HAC na temelju budućih potraživanja u vezi sa cestarinama. Ali i sve veće kompanije ili javna poduzeća. Primjerice, u Rusiji je Gazprom na temelju svojih budućih prodaja plina došao do novca s kojim je sagradio nova postrojenja. Investitori bi bili svi koji i sada ulažu na tržištu kapitala, od mirovinskih fondova, osiguravajućih kuća ili investicijskih fondova.

Realno je očekivati da će onda i sekuritizacija pomoći u razvoju tržišta kapitala? – Da, povećat će volumene trgovanja, a institucionalni ulagači dobit će još jedan kvalitetan vrijednosni papir u koji će moći ulagati.

Te će vrijednosne papire moći izdavati posebne institucije? – Da, tzv. SPV koji može biti posebna tvrtka ili sekuritizacijski fond. U anglosanskom zakonodavstvu SPV može biti i zaklada. Riječ je o instituciji koja će preuzeti imovinu i na temelju nje izdati vrijednosni papir.

Istaknuli ste potrebu da te tvrtke budu oslobodene plaćanja poreza. Zašto? – U slučaju da je SPV lociran u Hrvatskoj, PDV bi povećao troškove sekuritizacije. Stoga bi sekuritizacijski SPV trebalo izuzeti iz PDV-a.

Već se govorio i o iznosu koji bi domaći banke mogle sekuritizirati. O kojoj je brojci riječ? – Preliminarna istraživanja na temelju upitnika poslanih bankama, pokazala su da bi taj iznos mogao biti tri milijarde eura. No mislim da je to preterano, jer se kod sekuritizacijske imovine mora paziti da dokumentacija bude standardizirana te da banka ima povijesne podatke koji mogu ukazati na sve pokazatelje potrebne za utvrđivanje rejtinga. Zato smatram da bi ta imovina mogla biti u visini od 1,5 do dvije milijarde eura.

Pod kojim uvjetom izdavatelj može sekuritizirati svoj portfelj? – Uvjet je da institucija ima IT tehnologiju koja omogućava praćenje povijesnih podataka kreditnog potfelja, zatim one koje imaju standardiziranu dokumentaciju pri odobravanju kredita i one koje u ugovoru o kreditu nemaju klauzulu o zabrani prodaje, a paket kredita koji se prodaje ne smije biti manji od 150 milijuna eura.

HNB se od same najave sekuritizacije boji njezina utjecaja na vanjski dug. Može li ga sekuritizacija povećati? – Ako inicijator koristi cash flow iz sekuritizacije za povrat inozemnoga kredita, rezultat transakcije nije povećanje vanjskoga duga. Jedan korak dalje je sekuritizacija na domaćem tržištu, što znači da SPV izdaje vrijednosne papire i omogućuje domaćim investitorima njihovu kupnju.

Daje li se i u drugim zemljama potpora sekuritizaciji? – Da, primjerice, u Njemačkoj ili Španjolskoj država je dala potporu sekuritizaciji za kredite malim i srednjim poduzećima. Na taj se način upravo taj dio gospodarstva znatno razvio u tim zemljama.

Kakav je rizik sekuritizacije? – Možemo ga gledati s više strana. Najvažniji je rizik investitora. Jer tko prodaje portfelj ustvari se nije riješio rizika. Investor nosi rizik vrijednosnog papira. A rejting vrijednosnog papira određuje rejting agencije. Taj se problem upravo nedavno dogodio u SAD-u, gdje rejting agencije nisu na vrijeme reagirale i promijenile svoju ocjenu rejtinga.

Bi li rejting mogao biti veći od rejtinga države? – U pravilu rejting vrijednosnog papira ne premašuje rejting države. Međutim, korištenjem monoline insurera – garancijskih agencija moguće je rejting određene tranše vrijednosnih papira povećati na rejting iznad države. No to i poskupljuje sekuritizaciju.

Banke će se u vezi sa sekuritizacijom morati više brinuti i o adekvatnosti kapitala? – Banke će se morati prilagoditi načinu izračuna rizika koji traži Basel II. To će u određenim situacijama dovesti do veće potrebe alokacije rezervi za rizik i upotrebu kapitala. Odnosno, smanjit će se adekvatnost kapitala. Moderna banka kreditne procese treba podijeliti u tri dijela: generiranje kredita, pakiranje kredita i prodaja rizika.

Često se sekuritizacija uspoređuje s faktoringom, no razlika je dosta velika? – Razlika je u strukturi transakcije i vremenu izvedbe. Tako je za factoring potrebno nekoliko dana, a za sekuritizaciju od šest do devet mjeseci.